U HUBOL-u napominju kako podjela Hrvatske u četiri regije zdravstvenog planiranja nije novost. 'Zdravstvena bolnička djelatnost i danas je organizirana na modelu četiri regionalna središta s pripadajućim kliničkim bolničkim centrima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Komentiraju i smanjenje broja akutnih bolničkih postelja i tvrde da će to dovesti do dodatnog produljenja lista čekanja. 'S obzirom na to da je potreba za hitnom službom konstantna varijabla, ovoliko smanjenje broja akutnih bolničkih postelja nužno će dovesti do značajnog smanjenja broja postelja za elektivne dijagnostičke i terapijske zahvate, što će dovesti do dodatnog produljenja lista čekanja. Takva situacija pogodovat će razvoju privatnog zdravstvenog sektora i obavljanju elektivnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u privatnim ustanovama', upozoravaju.

Kritiziraju i da je spajanje bolnica napravljeno po nejasnim kriterijima. 'U planu se ne navodi način na koji će se organizirati i provesti spajanje bolnica, ne objašnjava se način financiranja novostvorenih bolnica. Glavni naglasak Masterplana upravo je smanjivanje broja bolničkih kreveta te širenje kapaciteta dnevnih bolnica. 'Ljudi neće biti manje i lakše bolesni jer je tako odlučio ministar zbog financijske uštede. Tretman u dnevnoj bolnici ovisan je o dijagnozi oboljelog i njegovom komorbiditetu', naglašavaju iz HUBOL-a.

Sporno im je i kvantificiranje potencijalnih učinaka nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava jer, iako se procjena učinka bolnica temelji na DTS-u, tj. broju učinjenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, budžet bolnica nikada nije bio povezan s učinkom. Stoga i bolnice ostanu bez sredstava i idu u minus već oko 20. u mjesecu, jer broj dijagnoza i zahvata premašuje budžet.

Zaključuju kako uopće nije objašnjeno kako će se sve to provesti te kako ih nisu uvjerili da se pri tome neće dovesti u pitanje kvaliteta, učinkovitost i dostupnost zdravstvenih bolničkih usluga. Ističu i da je financijski aspekt Masterplana nedovoljno razrađen. 'Ne postoji egzaktan izračun ni opisno objašnjenje na osnovi čega bi se moglo zaključiti kako se planira ostvariti ušteda od 400 milijuna kuna.'

'Iako se na više mjesta navodi racionalizacija u vođenju cjelokupnog bolničkog sustava, ne postoji specifikacija ušteda, tako da se nameće pitanje je li ušteda uopće i moguća. Tim više što se u planu, uz povećanje cijena pružene zdravstvene usluge, inzistira i na značajnom porastu obrtaja pacijenata, što će onda dovesti i do većeg broja pruženih zdravstvenih usluga u bolničkoj zaštiti', objašnjavaju.

'Zbog navedenog, čini nam se da bismo nakon procesa saniranja bolničkog sustava koji nije rezultirao sanacijom, već nagomilavanjem novih gubitaka te nakon kratkotrajnog dezorganiziranja rada u bolnicama uvođenjem smjenskog rada, iznenadnog odustajanja od višemjesečno proklamiranog izdvajanja nezdravstvenih usluga iz sustava zdravstva, tzv. outsourcinga, mogli dobiti i reformu bolničkog sustava bez bitnih promjena', zaključuju u HUBOL-u.