Međunarodni tim znanstvenika na sveučilištu u Oxfordu analizirao je pomoću najnaprednijih tehnoloških metoda više od 400 uzoraka neandertalskih ostataka iz najvećih europskih nalazišta. Dokazi sugeriraju da su suvremeni ljudi (Homo sapiens) i neandertalci živjeli jedni uz druge 5000 godina te da je među njima dolazilo do razmjene ideja i kulture.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature, daju dosad najjasniji uvid u interakciju između neandertalaca i ljudskih predaka - kada su se sreli, što se tada dogodilo i zašto su neandertalci izumrli, rekao je BBC-ju voditelj istraživanja, profesor Thomas Higham s Oxforda.

'Možemo odbaciti ideju da su neandertalci brzo izumrli već samim dolaskom čovjeka. Umjesto toga, sada možemo vidjeti složen proces suživota dviju populacija', rekao je Higham.

Prije se mislilo da je suživot dviju vrsta trajao samo 500 godina. To je poticalo nagađanja da su ljudi ili pobili neandertalce ili im donijeli bolesti kojima se nisu mogli othrvati.

Novi podaci pokazuju da su živjeli jedni uz druge deset puta dulje. Takva procjena objašnjava zašto su arheolozi otkrili relativno kasan napredak u razvoju neandertalskih oruđa i korištenje nakita po ljudskom obrascu.

Studija sugerira da su neandertalci izumrli 10 tisuća godina ranije nego što se prije mislilo, odnosno prije četrdesetak tisuća godina, u razdoblju koje se poklapa s početkom vrlo hladnog doba u Europi. Podaci također pokazuju da su moderni ljudi stigli u Europu iz Afrike ranije nego što se dosad mislilo, odnosno prije 45.000 godina.

Arheološki i genetski podaci govore da su neandertalci već bili u brojčanom opadanju kada su na kontinent stigli ljudi. A oni su samo bili dodatak njihovim problemima. 'Lovili su iste životinje, sakupljali iste biljke i htjeli živjeti u najboljim pećinama. Bilo je to svojevrsno ekonomsko natjecanje', kaže profesor Chris Stringer iz londonskog Prirodoslovnog muzeja. 'Ali nije bilo brzog istrebljenja. Ljudi ih nisu poubijali niti su ih pomele njihove bolesti. Bio je to postupan proces', dodao je.

Neandertalci su opadali, a ljudi istovremeno brojčano rasli tisućama godina. Dugotrajni hladni val prije 40 tisuća godina mogao je biti završni faktor koji je neandertalsku populaciju toliko oslabio da je izumiranje bilo neminovno.

Neke usporedbe genoma neandertalaca, denisovanaca i današnjih ljudi pokazale su da su se naši preci križali s njima, ali i s nekim drugim vrstama praljudi koji su u međuvremenu izumrli. Procjenjuje se da svi ljudi koji vuku podrijetlo izvan Afrike imaju oko dva posto genoma neandertalaca. Neke populacije koje žive u Oceaniji, poput australskih Aboridžina, imaju oko četiri posto DNK nastale križanjem njihovih predaka s denisovancima, drevnim ljudima koji su dobili ime po špilji Denisova u Sibiru, u kojoj su pronađeni njihovi ostaci.