'Ukupno je 40.044 djece u dobi od šest godina uključeno u neki program predškolskog odgoja u 2012, 2013. godini. 26.993 djece uključeno je u redoviti program u dječjim vrtićima u petosatnom i 10-satnom programu, a 13.051 dijete uključeno je u programe predškole u trajanju 250 sati godišnje', iznio je statistike predškolskog odgoja predstavljajući izmjene Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi ministar obrazovanja Željko Jovanović.

Kao glavnu novinu zakona Jovanović je naveo uvođenje obaveze pohađanje programa predškole za svu djecu, godinu dana prije polaska u osnovnu školu.

'Cilj je Europske unije da sva djeca u dobi od tri godine do polaska u školu budu uključena u rani predškolski odgoj, odnosno da to bude barem 95 posto. Prema tome, ako želimo biti dio Europske unije, to treba biti i naš cilj', rekao je Jovanović.

Prema prijedlogu zakona program predškole, odnosno tzv. male škole postaje obavezan i produžuje se na 550 sati godišnje, dok je do sada iznosio minimalno 150 do 250 sati godišnje.

Predškola će se i dalje provoditi u dječjim vrtićima, a tamo gdje nema vrtića, u osnovnim školama. S djecom će raditi odgajatelji predškolske djece, a ako nema odgajatelja, učitelji razredne nastave, odnosno magistri primarnog obrazovanja.

Troškove i dalje snose jedinice lokalne i područne samouprave, a država ih iz proračuna sufinancira sa 20 kuna po djetetu mjesečno. Ove godine to je u proračunu iznosilo oko 2,7 milijuna kuna, dok se za iduću godinu predviđa oko tri milijuna kuna.

No, ako se pita HDZ, ministarstvo će morati osigurati dodatna sredstva.

'Mi na ovakav način jedinicama lokalne samouprave, bez obzira na to tko govori da su to nekakva mala sredstva, namećemo jedan dodatni teret i nije istina da su to tako mala sredstva. Vi po zimi morate i grijati te prostorije i niz drugih stvari. Mislim da si mi kao saborski zastupnici ne možemo dozvoliti jednu ovakvu paušalnu ocjenu da nam netko napiše da za provođenje ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Ako niste decentralizirali sredstva, gospodine ministre, sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave onda ih morate osigurati u državnom proračunu. Vi ne možete donijeti zakon za koja nemate osigurana sredstva', kazao je HDZ-ov Ivan Šuker

Na njega se nadovezao i njegov stranački kolega Josip Borić.

'Ministre, lijepo ste nam ovo sve izložili ovdje. Postoji jedna stara izreka koja kaže - koliko para, toliko muzike. Ovdje smo slušali muziku koja lijepo zvuči. Sad nam recite tko će ovo platiti? Tko će platiti ovakav prijedlog izmjena i dopuna zakona koji direktno tiče jedinice lokalne samouprave znajući da danas već imamo na stolu i Prijedlog državnog proračuna za 2013. godinu u kojem Ministarstvo obrazovanja ima 230 milijuna kuna manje nego što je imalo u ovoj godini', zapitao je Borić Jovanovića koji mu je odgovorio da su 'sredstva osigurana'.

Intenciju zakona podržala je pak u ime SDP-a Dunja Špoljar, naglasivši da je jako važno da djeca pripremljena krenu u osnovnu školu. 'Uobičajeno je da svakog rujna gledamo učenike prvog razreda koji kreću u svoje prve pohode školi istrenirani u čitanju i pisanju. Ali ne znaju vezati cipelice, ne prepoznaju svoje osobne stvari, ne podnose ne biti prvi i jedini, ne jedu ništa što je zeleno ili možda crveno, imaju naznake karpalnog sindroma, imaju potrebe, ne prepoznaju potrebe drugih i drugačijih i nemaju stvarnih prijatelja', kazala je Špoljar.

Upravo bi zato, dodala je Špoljar, predškola trebala omogućiti da dijete 'bude spremno komunicirati s drugom djecom i odraslima, da bude spremno primjereno reagirati na konfliktne situacije i osobe, izboriti se za uvažavanje vlastitih potreba, na društveno prihvatljiv način izražavati svoje emocije te moći prepoznati važnost neke situacije'.

Naglasila je da trenutačno 800 djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem. 'Uzmite u obzir da između 800 djece čije ćemo roditelje ovim izmjenama obvezati da dovode djecu u predškolu, dvadesetak posto, njih 160, je onih koji imaju manju ili veću poteškoću u razvoju koju će stručni tim detektirati, definirati i pružiti pomoć i podršku. Od toga je 23 onih čije će govorne teškoće biti nadmašene u tih godinu dana. Između njih 800 osam je darovitih čije će sposobnosti biti poticane godinu dana ranije, odnosno godinu dana duže. Između njih 800 jedno do dvoje djece ima veće zdravstvene probleme koje će odgojno obrazovni radnici u predškoli prepoznati i poslati na dijagnosticiranje i liječenje. Osam je onih koji se teško služe hrvatskim književnim jezikom i ugodno se osjećaju komunicirajući samo na zavičajnom govoru ili materinskom jeziku koji nije hrvatski, ali će jezik u tih godinu dana dovoljno naučiti. Jedno je dijete zlostavljano, pa će zbog prijave prema Protokolu u odgojno-obrazovnoj ustanovi biti godinu dana kraće izloženu dostavljanju. Desetoro djece je socijalno zapušteno i u predškoli će prvi puta igrati se pravim igračkama ili na računalu. Petoro je donekle gladno, bit će nahranjeno. Dvoje će do škole naučiti koristiti zahod s vodokotlićem, petoro će naučiti prati ruke prije jela, a svi, doslovno svi steći će prijatelje i prijateljice, igrati se učeći i učiti se igraći. Ono što se ne može naučiti ni na internetu ni iz knjiga ni na tečaju, svi će zavoljeti svoju tetu ili učiteljicu koja će postati dio djetetovog odrastanja i koja će u pripremnom razdoblju prije polaska u prvi razred ljubavlju i dosljednošću te pravilnom odmjerenošću pomoći i podrške samostalnosti vjerojatno postići pripremljenost svakog djeteta za školu', zaključila je Špoljar.

Njene riječi pohvalila je i HDZ-ova Ivanka Roksandić, kazavši da se njena stranka ne protivi uvođenju obvezne male škole, no da se pita tko će sve to platiti.

'Već u ovom rebalansu proračuna koji će biti raspravljen uskoro kompletno ste ogolili, nestala je potpora za sve takve programe. Što će se dogoditi na godinu kada već sada imamo prijedlog proračuna daleko manji za obrazovanje nego što je bio ove godine? Pitam se što će se dogoditi, a namećemo i uvodimo još jednu obvezu? U vrijeme gospodarske krize kada neki ne mogu osigurati ni osnovne potrebe, materijalne troškove i plaće djelatnika, postavlja se pitanje hoće li i do kada moći osigurati sredstva za ikakve programe dječjih vrtića?' zapitala se Roksandić.

Izrazila je zabrinutost hoće li uopće dječji vrtići u ovoj krizi u pojedinim dijelovima Hrvatske opstati.

'Ne možemo mjeriti ono što se događa u Zagrebu, Puli, Splitu, Rijeci eventualno Osijeku i ono što se događa na Banovini, što se događa u Slavoniji, što se događa na otocima, ne možemo uspoređivati jer sva djeca ne odrastaju kolegice i kolege u istim uvjetima', kazala je Roksandić

S njom se složio i HDSSB-ov Zoran Vinković. 'Očito pišemo zakone nemajući u vidu da postoje dvije Hrvatske. Jedna bogata i jedna siromašna. Pa to je vidljivo i u stvarnom stanju hrvatskih regija u kupovnoj moći stanovništva. Ako je obavezno za sve, tko će plaćati predškolu za nezaposlene? Danas nije 340 tisuća, nego na današnji dan je 345 tisuća i svakim danom sve više i više. Ponovno ide na proračune jedinca lokalne samouprave a nismo svi Zagreb, Rijeka, nismo svi bogati i nemamo velike proračune', rekao je Vinković

Na kritike o financiranju još jednom je odgovorio ministar Jovanović, kazavši da su novci osigurani. 'Mi predlažemo jedno rješenje koje zaista financijski u ovome trenutku minimalno opterećujuće jer smo svi čuli da 99 posto djece koji se upisuju u prvi razred osnovne škole već ide u neki oblik predškole. Zašto to do sada nije bio problem, a sada će to odjednom postati problem koji će urušiti jedinice lokalne samouprave? Pa neće. Ako treba, istaknut ćemo da je program predškole obvezan za sve one koji prije toga nisu pohađali nijedan oblik ranog i predškolskog odgoja i riješit ćemo sve ove dileme koje govore o enormnom povećanju troškova za jedinice lokalne samouprave', zaključio je Jovanović