Mnoge je u Hrvatskoj zaintrigirala priča o troje hrvatskih studenata koji su uspjeli ostvariti svoj san, pa su dobili stipendije za studij na prestižnom Harvardu u Sjedinjenim Američkim Državama. No, ispod radara prolazi činjenica da iz te zemlje aktivno 'skautiraju' i vabe hrvatske srednjoškolce i studente. Sve ih više dobiva stipendije na znanim i neznanim učilištima u toj zemlji, a Karlo Lukić i Tanja Karakaš odlučili su podijeliti svoja iskustva o procesu regrutiranja s čitateljima tportala
Odlazak studenata u SAD sve je masovniji, organiziraju se i sajmovi na kojima im se objašnjavaju procedure i olakšava odlazak, a ključno je pitanje odlaze li nepovratno u inozemstvo radi školovanja postavši dio neumoljivih statistika.
Iseljavanje mladih, posebice s istoka Hrvatske, izgleda kao nezaustavljiv trend, pa smo pitali studente koji odlaze žele li iskoristiti mogućnosti koje im se pružaju kako bi svoje sposobnosti, znanje, talent i vještine privremeno testirali u drugoj sredini, ili se u Hrvatsku ne namjeravaju vraćati?
U Americi studira 500 Hrvata, mnogi uz stipendiju
Valpovčanin Karlo Lukić, student treće godine na osječkom Ekonomskom fakultetu, nedavno se vratio s petomjesečne studentske razmjene u sklopu programa Erasmus iz Nizozemske. Studiranje u inozemstvu mu se svidjelo i potaknut tim iskustvom odlučio se otisnuti još dalje od Slavonije, u SAD.
'Zanima me upisivanje diplomskog studija u inozemstvu. Ako odem, ne planiram se vraćati. Nije to zbog ovog trenda odlaska mladih s istoka Hrvatske, čak nije ni zbog gospodarske situacije u državi, nego se jednostavno vidim negdje vani', otvoreno za tportal govori ovaj Valpovčanin kojega zanima poduzetništvo i pokretanje vlastitog posla u inozemstvu.
Karlo bi mogao biti jedan od prosječno 500 Hrvata koji se svake godine upišu na jednu od 4600 visokoškolskih institucija u SAD-u. Nakon hrvatskih srednjih škola i fakulteta tamo se nastavljaju školovati na prestižnim sveučilištima Columbia, Cornell, George Washington, pa čak i na Harvardu. Nemaju ni dvojbi oko izbora studija jer se najčešće odlučuju za ekonomiju, financije, kao i sve prirodoslovno-matematičke smjerove. Zbog izdašnih stipendija preko Atlantskog oceana na studij će se rado zaputiti i sportaši.
Najbolji kandidati vabe se već iz srednje škole
'Ciljana skupina su nam primarno učenici drugih i trećih razreda srednjih škola, ako govorimo o upisu na preddiplomske studije. No postoje i opcije za one koji su u Hrvatskoj započeli studiranje pa žele odustati ili su ga završili te kreću na još jedan od početka. Nema nikakvih ograničenja, a prednost američkog obrazovanja je upravo fleksibilnost jer je fokus na kandidatu i otvoreni su za sve opcije', objašnjava Maja Balen, obrazovna savjetnica EducationUSA mreže iz Instituta za razvoj i obrazovanje (IRO) u Zagrebu.
Uz pomoć njih zainteresirani dobivaju sve potrebne informacije o mogućnostima upisa na inozemna sveučilišta, kamo se mogu zaputiti, što je im je potrebno od dokumenata, kada se trebaju početi prijavljivati i kakve testove moraju položiti.
'Cijeli postupak od prijave i upisa na američka sveučilišta traje oko godinu dana. Najdulji je ovaj pripremni dio jer kandidati trebaju izabrati studijski program, pripremiti se za standardizirane testove te ih položiti, a istovremeno prikupiti potrebnu dokumentaciju radi prijevoda. Kandidati s prijavama počinju od studenog do veljače za iduću akademsku godinu, što je puno ranije u odnosu na Hrvatsku ili Europu', ukazuje ona.
Preko njih bi do Amerike i osječka studentica prve godine psihologije Tanja Karakaš. U inozemstvu se sprema magistrirati, a san joj je da to bude negdje u Miamiju. 'Da mogu, sutra bih tamo otišla. Zaljubila sam se u taj grad iz nekih priča. Zanima me kognitivna psihologija, a ako odem van, nikako se ne bih vratila barem prije 40-e u Hrvatsku jer mladost želim provesti u inozemstvu i vidjeti svijet', iskreno priznaje Tanja.
Za početak bi se okušala u onome što joj se čini najizglednijim, upisom na američko sveučilište u Budimpešti, koje joj je geografski gledano najbliže.
Do studija u Americi u nekoliko koraka
Kako bi se završilo u studentskim klupama u inozemstvu, potrebno je poduzeti nekoliko koraka. U IRO-u sugeriraju da se prvo izabere studij i pronađe izvor financiranja, a potom se prijavi na željeni program te krene u ishođenje američke vize ako je riječ o odlasku u SAD. Nakon toga preostaje samo pakiranje kofera i odlazak.
Zbog karakteristika američkog visokoobrazovnog sustava teško je točno reći koliko studenta košta jedna akademska godina. Visina školarine ovisit će o vrsti učilišta i načinu na koji se financira. Kada je riječ o javnim sveučilištima, školarina se može kretati između 2000 i 14.000 dolara, ali puno toga ovisi i o samom kandidatu, kao i kvaliteti njegove prijave. Upravo je prijava ključna za ponudu kojom će se kandidatima povratno javiti sa željenog sveučilišta.
'Uvijek je bolje prijaviti se na više institucija i izabrati najbolju ponudu jer je moguće da će kandidati negdje dobiti djelomičnu, negdje potpunu školarinu, a negdje kombinaciju toga. No treba računati na to da je riječ o osnovnim studijskim, ali ne i životnim troškovima', poručuje Balen.
