Macron je u intervjuu za list Le Monde rekao da je otvoren za raspravu o europskom nuklearnom odvraćanju, nakon što je Friedrich Merz, vjerojatni budući njemački kancelar, iznio sličan prijedlog, prenosi Newsweek.

Ove izjave francuskog predsjednika uslijedile su nakon izvješća ranije ovog tjedna, prema kojima je Francuska spremna upotrijebiti svoje nuklearne kapacitete kako bi zaštitila Europu.

Michael Witt s King's Business Schoola, koji djeluje pri King's Collegeu u Londonu, izjavio je za Newsweek da je francuska ponuda proširenja nuklearnog kišobrana odgovor na signale bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem povlačenju SAD-a iz NATO-a.

To bi značilo da Europa više ne može računati na američku zaštitu.

Francuska i UK jedini u Europi imaju nuklearno oružje

Francuska je, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, jedina europska država s vlastitim nuklearnim kapacitetima. Trumpova administracija dovela je u pitanje ulogu SAD-a u NATO-u, što je izazvalo zabrinutost u Europi. Mogućnost razvoja europskog nuklearnog odvraćanja sugerira da kontinent preuzima veću odgovornost za vlastitu sigurnost, ne oslanjajući se u potpunosti na Washington.

U petak je Macron u intervjuu za portugalsku televiziju izjavio da, ako Europa želi "veću autonomiju" u obrambenim pitanjima, njezini lideri trebaju započeti stratešku i "otvorenu" raspravu o nuklearnom odvraćanju.

Macron je komentirao i prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina, osvrćući se na izjavu Friedricha Merza o "nuklearnom dijeljenju" s Francuskom i Velikom Britanijom te o potrebi da Europa postigne nuklearnu neovisnost.

SAD ima oko 100 nuklearnih projektila

SAD trenutno raspolaže arsenalom od oko 100 nuklearnih projektila, od kojih su mnogi stacionirani u američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj. Međutim, to sigurnosno jamstvo za Europu dovedeno je u pitanje Trumpovom retorikom.

Michael Witt, profesor međunarodnog poslovanja i strategije na King's Collegeu London, naglasio je da bi francuska ponuda proširenja nuklearnog kišobrana na Njemačku i ostatak Europe mogla predstavljati rješenje za eventualno povlačenje SAD-a iz europske sigurnosne politike. No, Njemačka bi morala prevladati svoju dosadašnju nevoljkost i preuzeti vodeću ulogu u financiranju tog pothvata.

Witt je također istaknuo da Europa mora riješiti svoju energetsku ranjivost, jer ovisnost o vanjskim izvorima energije povećava rizik od ucjena i slabi obrambene kapacitete bez američke potpore. Jačanje domaće proizvodnje energije, uključujući nuklearnu energiju, ključno je za sigurnost kontinenta.

Bivši britanski premijer Boris Johnson izjavio je za The Telegraph da postoji "moralni razlog" zbog kojeg bi Ukrajina trebala imati vlastito nuklearno oružje, s obzirom na opasnost koju predstavlja Rusija, koja je od početka rata u Ukrajini izdala brojne nuklearne prijetnje.

Što kažu ključni akteri?

Emmanuel Macron je izjavio: "Ako naši europski partneri žele veću autonomiju i kapacitete za odvraćanje, tada moramo otvoriti ovu vrlo duboku stratešku raspravu. Ona uključuje iznimno osjetljive i povjerljive elemente, ali spreman sam omogućiti da se ona pokrene."

Analitičar Michael Witt rekao je: "S obzirom na to da je Donald Trump signalizirao mogućnost povlačenja američkih obveza prema NATO-u i dao prednost američkim interesima nad savezima, Europa se više ne može oslanjati na zaštitu SAD-a. Ponuda Francuske za proširenje nuklearnog kišobrana na Njemačku i ostatak Europe čini se kao najodrživije rješenje."

Što slijedi?

Pozivajući se na njemačke diplomatske izvore, The Telegraph je izvijestio da razgovori o europskom nuklearnom odvraćanju još nisu započeli, budući da se Njemačka trenutno fokusira na pregovore o formiranju koalicijske vlade nakon nedavnih izbora.

Macron nastavlja zagovarati raspravu o ulozi francuskog nuklearnog arsenala u obrani Europe, što bi moglo povećati pritisak na Ujedinjeno Kraljevstvo da zauzme jasniji stav po tom pitanju.