U četvrtak je premijer Andrej Plenković s Macronom potpisao Sporazum o strateškom partnerstvu, a ministar obrane Mario Banožić s francuskom kolegicom Florence Parly ugovor o kupovini 12 borbenih zrakoplova. Sporazumom o strateškom partnerstvu Francuska daje potporu Hrvatskoj na više područja, političkih, gospodarskih i kulturnih, među ostalima u onima koji su strateški ciljevi Zagreba - ulazak u Šengenski prostor i eurozonu te članstvo Hrvatske u OECD-u. Macron je i eksplicitno potvrdio potporu za Schengen.

'Kao prvo, Hrvatska je spremna za Schengen, to je pokazala, poštovala je proces. Hrvatska je potvrdila da ima čvrstu organizaciju i sposobnost zaštite svojih granica, vanjskih granica Unije, u odnosu na borbu protiv krijumčarenja', rekao je Macron na zajedničkoj konferencije za medije s domaćinom, premijerom Andrejom Plenkovićem.

Ipak, iz Macronova govora dalo se zaključiti da Hrvatska ne bi trebala postati članicom šengenske zone kakvu danas poznajemo. Macron već duže vrijeme govori o potrebi da se Schengen reformira jer u formi kakav je sada ne može dati odgovore na izazove današnjice. Početkom godine, kada Francuska preuzima kormilo Europske unije, čini se, kreće u ofenzivu.

U svom govoru Macron je upozorio da je šengenskom režimu potrebna reforma i da će Francuska raditi na tome u prvoj polovici iduće godine, tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije. Prvi prijedlog francuske reforme trebao bi biti predstavljen već tijekom samita Europskog vijeća u prosincu. Francuski predsjednik želio bi reformirati Schengen kao dio novog pristupa borbi protiv terorizma i nekontroliranih migracija u Europi. Proteklih godina Francuska je bila metom niza terorističkih napada islamskih radikala, a zemlja je također konačno odredište brojnim migrantima.

Uz udvostručenje policijske i vojne prisutnosti na francuskim granicama, Macron bi želio nove sigurnosne mjere. Macrona u prvoj polovici iduće godine očekuju izbori na kojima će tražiti još jedan petogodišnji mandat na čelu Francuske. Reforma Schengena svakako je adut s kojim želi izaći pred birače.

'Trebali bismo radikalno preurediti Schengen kako bismo preispitali njegovu organizaciju, kako bismo intenzivirali našu zajedničku zaštitu granica s pravom sigurnosnom policijom na vanjskim granicama, ali i jačanjem integracije naših pravila i zajedničkom operacijom naših ministara zaduženih za unutarnja i sigurnosna pitanja', rekao je Macron početkom mjeseca. Europska unija već godinama je suočena s migrantskim udarom na svoje granice koji ne jenjava, a prema svemu sudeći - ni neće. Stručnjaci zapravo smatraju da će migrantski val s klimatskim promjenama postati još snažniji. U nedavnom razgovoru za tportal sigurnosni stručnjak Robert Mikac kazao je da će se do 2050. stanovništvo udvostručiti. Suočeni s klimatskim promjenama deseci milijuna, ako ne i sto milijuna ljudi krenut će pješice prema Europi i tek onda stići će pravi problemi.

'Ovo danas dade se riješiti. Ključna pitanja doći će kada milijuni krenu prema Europi i kad bodljikava žica ne bude mogla pomoći', poručio je tada Mikac.

Koliko je do sada poznato, Macronovi planovi reforme Schengena temelje se upravo na snažnijoj zaštiti vanjskih granica kako bi granice među zemljama Europske unije, odnosno članicama šengenske zone ostale otvorene. Njegovi zahtjevi dolaze u trenutku u kojem neke države članice, među kojima se ističu Poljska i Mađarska, traže od Europske unije da financira postavljanje ograda i žice na vanjskim granicama. Macron je mišljenja da se moraju bolje zaštititi vanjske granice kako bi ostala sačuvana zona slobodnog kretanja među članicama.

'Danas vidimo sve više ljudi koji traže azil u Europi i koji dolaze iz zemalja koje nisu u ratu, a kojima svake godine dajemo stotine tisuća viza. Dakle postoji rupa koju koriste trgovci ljudima, jasno identificirane mreže', rekao je Macron početkom mjeseca, očito ukazujući na mjesto za koje smatra da je središte problema - trgovci ljudima, teroristi i zloupotreba sustava azila.

Francuska od napada u Bataclanu 2015. provodi kontrole na vlastitim granicama. Sada planiraju udvostručiti s 2400 na 4800 broj policajaca koji će se boriti protiv ilegalne imigracije, islamskog terorizma, terorističkih mreža i krijumčara ljudima koji imaju veze s teroristima, a ponekad su i sami teroristi. U paketu, moguće je, promjenu bi doživio i tzv. Dublinski sporazum (Dublin Regulation), zaključen 1990. u glavnom gradu Irske s namjerom regulacije imigracijskih politika na razini EU-a. Zahvaljujući ukidanju unutarnjih graničnih kontrola između članica Schengena prije 35 godina, više od 420 milijuna ljudi može se slobodno kretati kroz 26 zemalja. Iako je sloboda kretanja donijela mnogo koristi europskim zemljama, uvijek je postojala zabrinutost oko sigurnosti i ilegalne imigracije. Sada se ta bojazan umnogostručila.