Jovanović, doktorica znanosti biologije, smatra da Mađari i hrvatsko državno poduzeće Hrvatske vode započetim radovima namjeravaju ucijeniti Upravu za zaštitu prirode da bi ishodili dopuštenje za još veću gradnju - kanaliziranje ušća Mure, odnosno rezervata Veliki Pažut.

'Zbog mađarskih radova Mura sve jačom snagom ulazi u Dravu kod Malog ušća i uništava Halazs Csardu, ponos Legrađana, ali i Podravine. Perutnica još nije završena, jer je zima prekinula radove, a što će se tek dogoditi kada većinu Mure skrene prema našoj obali? To je klasična ucjena - Mura sad prijeti i radovi Hrvatskih voda se čine kao spas: 'Dajte nam da napravimo projekt i spasit ćemo vas.' Ali ne spominju da će izgradnja građevine Hrvatskih voda dovesti do istih posljedica - planirana hrvatska gradnja prokopa (kinete) kroz otok Kečilend preusmjerit će Muru također direktno na Halasz Csardu. Sprega mađarskih i hrvatskih vodoprivreda je savršeno isplanirala događanja na ušću Mure - čak i u slučaju hrvatskog odbijanja projekta, skretanjem rijeke napravit će se privid o potrebi regulacije s hrvatske strane! U bilo kojem slučaju, Halasz Csarda nestaje!', ogorčena je Jovanović.

Tportal je prvi nedavno izvijestio da je Ministarstvo kulture odbilo zahtjev Hrvatskih voda za građevinskim radovima u Velikom Pažutu, jer bi se prokapanjem otoka po širini od 40 metara posjeklo četiri i pol hektara šume bijele vrbe s močvarnom broćikom, uznemirile životinje zbog kojih je područje zaštićeno i izgubila staništa zaštićenih vrsta. Ministarstvo u odbijenici ističe da je to područje jedno od posljednjih na kojima postoji biljna zajednica predalpskih vrbika koju čine zaštićeni i rijetki kebrač i sivkasta vrba. Tamo su hranilišta dviju rijetkih i zaštićenih vrsta ptica, male i crvenokljune čigre, a područje predstavlja jedan od naših najljepših riječnih krajolika.

Umjesto odustajanja, Hrvatske vode u rujnu su poslale novu studiju Ministarstvu kulture (Upravi za zaštitu prirode), u kojoj se tvrdi da su ti radovi nužni jer imaju 'prevladavajući javni interes'. Mađari su jako zainteresirani za opsežnu gradnju na tom mjestu, navodi se u predanoj studiji, jer bi pomicanje ušća rezultiralo nepovoljnim tokom rijeke prema jednoj mađarskoj pruzi. Ministarstvo kulture još nije donijelo odluku o toj studiji i 'prevladavajućem javnom interesu', ali to ne sprečava Mađare da obave ono što još nije dopušteno (ili neće ni biti) Hrvatskim vodama.

Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), Euronatur i hrvatske ekološke udruge o svemu su obavijestili Europsku komisiju i zatražili istragu o porijeklu novca za radove s mađarske strane te je li donator tih sredstava znao cijelu priču i poguban utjecaj na Hrvatsku.