Fidesz, stranka desnog centra premijera Viktora Orbana, koja je 2010. osvojila dvotrećinsku parlamentarnu većinu, revidirala je ustav unijevši u njega reference na Boga i tradicionalne obiteljske vrijednosti, no civilne udruge i udruge za ljudska prava tvrde da je skrojen prema svjetonazoru kršćanske desnice.

Zabrinute su stoga za prava manjina, kako nacionalnih, među kojima je i hrvatska, tako i drugih manjinskih skupina, te za druge demokratske vrijednosti.

Vladajuća stranka pak tvrdi da ustavom dopunjuje demokratizacijski proces pokrenut 1989. padom komunističkog režima.

'To je velik dug prema Mađarima koji su promijenili režim i političkim igračima koji su sudjelovali u oblikovanju političkog života0, rekao je uoči glasovanja u parlamentu Janos Lazar, predsjednik kluba zastupnika vladajućeg Fidesza

'Sad pokušavamo podmiriti taj dug', rekao je Lazar, a prenosi Reuters.

Tisuće Mađara prosvjedovale su u petak protiv novog ustava koji će, kako tvrde civilne udruge i udruge za ljudska prava, slabiti demokraciju kada stupi na snagu 1. siječnja 2012., pošto ga 25. travnja potpiše predsjednik države Pal Schmitt, blizak premijeru Orbanu.

Ustav koji donese samo jedna stranka 'ne odgovara pravnoj državi', istaknule su nevladine udruge, među njima TASZ, Udruga za ljudska prava, a povjesničar Andras Mink nazvao ga je 'ustavnim pučem', prenosi AFP.

Ustav ograničuje ovlasti vrhovnog suda o proračunu i porezima i omogućuje predsjedniku da raspusti parlament ne bude li proračun donesen do travnja. Također donosi stroge propise za smanjenje javnog duga, što su ulagači pozdravili.

Novi ustav kritizirale su i europske ustanove. Venecijanska komisija, savjetodavno ustavno tijelo Europske unije, drži da proces donošenja teksta nije bio transparentan.

Analitičari ističu da je ključni problem s novim ustavom to što će omogućiti Fideszu nadzor ključnih javnih ustanova, kakvo je Fiskalno vijeće, koje nadzire proračun i nakon 2014., kada završava mandat sadašnjoj vladi.

Nijedna oporbena stranka nije sudjelovala u sastavljanju teksta. Sve su ocijenile da njihove primjedbe neće biti uvažene. Samo je stranka krajnje desnice Jobbik sudjelovala u raspravama, a zatim je i ona odustala.

Oporba i protivnici novog ustava ističu da je taj tekst osmišljen kako bi Orban učvrstio vlast svoje stranke i svoju osobnu vlast, kako danas tako i u budućnosti.

Sadašnji ustav potječe iz 1949. godine, no bio je uvelike dopunjavan nakon pada komunizma 1989.

'Iako ga nitko nije zapravo volio, taj ustav je bio upotpunjavan uz sudjelovanje svih javnih čimbenika', napisao je politolog Gabor Torok i dodao da je novi tekst ustav samo jedne stranke, jer ga druge potpuno odbacuju.