Izbjeglička kriza i svakodnevna prepucavanja hrvatskih i mađarskih dužnosnika narušavaju nekoć idilične odnose dviju susjednih zemalja, o čemu govore rezultati ankete prema kojoj čak dvije trećine Mađara podržava gradnju ograde i zatvaranje granice prema RH i Srbiji. Za tportal predstavnici Mađara u Osječko-baranjskoj županiji otkrivaju kako se napeta situacija odražava na njihovu svakodnevicu i odlaske u matičnu zemlju
'Bildanje mišića neće donijeti ništa dobro ni Mađarskoj ni Hrvatskoj. Ljudi dobivaju različite informacije, mediji izvještavaju dijametralno suprotno. Osim hrvatskih programa, pratimo i mađarske, pa smo nedavno imali priliku vidjeti Sirijca koji govori o maltretiranju i batinama s hrvatske strane. Krizu ne treba pretvarati u sukob Mađarske i Hrvatske, ne treba se međusobno optuživati već smiriti strasti. Mađari su dokazali svoju humanost tijekom Domovinskog rata kada su primili hrvatske izbjeglice', smatra Šandor Juhas, predsjednik Saveza mađarskih udruga.
Zbog različitih interpretacija u medijima, prema riječima Juhusa, stvara se panika da se u Hrvatskoj nešto događa, pa je za predstojeće Dane kulture Mađara u RH u listopadu otkazan dolazak djece iz Debrecina, a kao razlog roditelji navode nesigurnu situaciju i bojazan za svoju djecu.
Reakcije su različite, kaže Juhas, a podjela ima i među samim pripadnicima mađarske manjine jer jedni daju za pravo Mađarima, dok su neki drugačijeg pogleda.
'Mi smo državljani Republike Hrvatske i sukladno tome se trebamo i tako ponašati. Neki nam pitaju: zašto vi Mađari pravite neke ograde. Treba postojati uzajamna tolerancija, otići će izbjeglice, otići će i političari, a mi ćemo ostati živjeti jedni kraj drugih. Pitanje izbjeglica globalni je problem i ne može ga riješiti nijedna strana sama', kaže Juhas te naglašava kako treba poslušati ministra Antu Kotromanovića i stati na loptu.
Predstavnik Demokratske zajednice Mađara Hrvatske Šandor Jakab također je ustvrdio da su odnosi dviju zemalja na najnižoj razini u povijesti novije Hrvatske te izrazio žaljenje zbog toga jer smatra da je Mađarska uvijek bila uz Hrvatsku i davala joj svoju podršku, a posebice pri ulasku u Europsku uniju.
'U mađarskim medijima najavljeno je da će mađarski premijer zakazati sastanak s hrvatskim premijerom i nadamo se da će to doprinijeti poboljšanju odnosa. Sličnim susretom je nedavno postignuto poboljšanje u austrijsko-mađarskim odnosima. Jako smo razočarani što je došlo do ove situacije, a vjerojatno se i približavanje datuma parlamentarnih izbora u Hrvatskoj reflektira na cjelokupnu situaciju', kaže Jakab.
Prema njegovim riječima problema između mađarskog i hrvatskog naroda nema, a priljev izbjeglica kakav se nije očekivao mora se zaustaviti inače to može biti katastrofalno.
'Izbjeglice treba registrirati, prebacivanje s jedne granice na drugu nije rješenje. Trebamo barem pokušati, pa i ako ne uspijemo, dali smo sve od sebe. Ali moramo uložiti maksimalan trud, a ne samo ih tovariti u autobuse i slati dalje. To je vrlo teško, ali da ih samo guramo na svoju susjednu prijateljsku zemlju, nije u redu', smatra Jakab.
Kako je naglasio, Mađarska nije zatvorila granice već samo ilegalne i tzv. zelene prijelaze. Legalni granični prijelaz može biti zatvoren samo na nekoliko sati kako ne bi došlo do naguravanja i stradavanja u masi migranata koji navaljuju na granicu.
Iako granice nisu zatvorene, put prema Budimpešti otežan je, osim za vlastiti prijevoz. Kako to izgleda u praksi, objasnila nam je pripadnica mađarske manjine Andrea Krištof iz Kopačeva, zaposlena u prijevozničkoj tvrtki u Budimpešti.
'Kad sam dolazila kući, onda su me prijatelji dočekali u Harkanju, a kad sam se vraćala u Mađarsku, drugi su me prijatelji odvezli do Mohača. To je problem što svaki put moram angažirati nekoga da me doveze i odveze jer inače bih na putovanje potrošila dva dana i ne bih za vikend mogla biti doma. Granice su prohodne, ali željeznički promet ne funkcionira', kaže Andrea.
Ukidanjem vlaka na relaciji Osijek - Budimpešta prije tri godine, osječko-baranjsko područje ostalo je bez direktne prometne povezanosti. Za dolazak do Budimpešte trebalo je iz Osijeka presjedati u Belom Manastiru, Vilanju i Pečuhu, ali je sada zbog novonastale situacije i to stopirano.
Na stranicama HŽ-a i dalje kao važna obavijest stoji da je obustavljen željeznički promet prema Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji. Iz Zagrebačkog holdinga, podružnice Autobusni kolodvor Zagreb na upit prometuju li prema Mađarskoj odgovorili su da se prometuje u skladu s voznim redom bez ograničenja. Iz Osijeka redovnu liniju ima samo APP Požega čiji autobusi voze samo do Harkanja, a onda dalje predstoji hvatanje nekog mađarskog javnog prijevoza na koji se čeka satima.
Za razliku od cestovnog i željezničkog, vodeni put nije uopće u funkciji koja bi se mogla nazvati redovnim prometom. No u ponedjeljak je zabilježena neobična plovidba: naime, vidjevši ratne brodove na Dunavu, nemir je zahvatio mještane Iloka. Tim su dijelom, kako navodi HRT Radio Osijek, uzvodno prema mađarskoj granici prošla tri vojna broda, dva mađarska i jedan srpski. Hrvatsko Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture obaviješteno je od strane Riječke flote vojske Srbije da se planira plovidba od Apatina do Bačke Palanke radi prihvata i ispraćaja dvaju brodova iz sastava oružanih snaga Mađarske koji će sudjelovati u zajedničkoj vježbi s pripadnicima vojske Republike Srbije.
Imaju li vojni brodovi na Dunavu ikakve veze s izbjegličkom krizom, ne može se znati. No podsjetimo da je prije samo mjesec i pol dana Vedran Obućina, politolog i stručnjak za Bliski istok prognozirao val emigranata koji će zapljusnuti Slavoniju, a kao otegotne okolnosti njihova putovanja kroz Hrvatsku prema Mađarskoj, naveo je prelazak dviju rijeka, Dunava i Drave. Možda se upravo toga pribojavaju naši susjedi pa su vojni brodovi u Dunavu ipak mjera predostrožnosti.
