Kulen/kulin, kako god ga zvali, jer ispravno je oboje, važno je da je dobar. A slavonski ili baranjski to zasigurno jest i kao takav najbolja je dodana vrijednost svinjskome mesu. U to se jučer moglo uvjeriti više od tisuću posjetitelja 11. kulinijade u Jagodnjaku na kojoj je ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina, za najbolji proglasio kulen obitelj Novosel iz Gata pored Valpova
Kao nezaobilazni kulinarski simbol istočne Hrvatske i jedno od najvrjednijih obilježja identiteta Slavonije i Baranje, kulen ima neslućen gospodarski potencijal za probitak regije ne samo u zemljama EU-a. Svjestan je toga i ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak, koji je jučer otvorio Kulinijadu rekavši: 'Nažalost, nema puno toga u čemu možemo biti toliko drukčiji na tržištu EU-a i ako nas išta čini posebnima i prepoznatljivima, onda je to kulen. Biti prvi, nije lako, ostati prvi, još je teže, a s obzirom na ovdje viđeno, ova će regija još dugo proizvoditi najbolji hrvatski kulen.'
Potvrđuje to i dr. sc. Željko Kraljičak, zamjenik župana OBŽ, kada kaže da 'onaj tko ovdje pobijedi, pobijedio je i u Hrvatskoj'. Županija ovih dana odobrava i financijska sredstva za zemljopisnu zaštitu baranjskoga kulena, što je nova šansa za sve lokalne proizvođače, rekao je Kraljičak.
Među 96 uzoraka iz cijele Slavonije i Baranje zlatom je ovjenčano 12. Bilo bi ih i više da jagodnjačka Kulinijada nije ove godine ranije održana, jer organizira se na Dan općine, a on pak pada na blagdan Spasova koji se veže uz Uskrs, pa je bilo mnoštvo još nezrelih, čak i sirovih kulena koje ocjenjivači nisu mogli ocijeniti.
'Polovica lipnja pravo je vrijeme za ocjenjivanje kulena, a ova je godina proizvođačima bila iznimno nepovoljna zbog niskih temperatura koje su se spuštale do čak minus 20 stupnjeva Celzijevih. Tako proizvođači nisu smjeli napraviti nijednu krupniju grešku u prostorijama u kojima se odvija zrenje i sušenje i oni koji se nisu zaštitili od niskih temperatura, teško da su mogli dobiti dobar proizvod. Ozbiljniji proizvođači imaju komore za dozrijevanje kulena i pravi majstori, koji kontinuirano kontroliraju uvjete proizvodnje, bolje su prošli', rekao nam je dr. sc. Goran Kušec, iskusni član ocjenjivačkog povjerenstva.
Petero kušača imali su težak posao i nakon izdvajanja 12 najboljih, još su jednom kušali izabrane kako bi proglasili pobjednika – oca i sina, Kristijana i Slađana Novosela. Nakon svakih četiri-pet kušanja morali su neutralizirati usta i tada uzimaju jabuke, sir, kruh, bijelo vino, neki čak i rakijicu, vodu svakako, a nužna je i pauza kako bi mogli bolje ocijeniti okus kulena. Kilogram kulena inače stoji između 180 i 250 kuna, no u Zagrebu, Istri i nekih drugim krajevima je i skuplji, posebno ako je od poznatijih proizvođača.
U svibnju i lipnju u Slavoniji i Baranji održavaju se četiri najznačajnije hrvatske kulenijade. Najstarija je požeška (32 godine), ona u Otoku bilježi 12. rođendan, toliko dugo organizira je i HGK ŽK Osijek, a najmlađa u Jagodnjaku upravo je održana jedanaesti put, no ona je i najmasovnija.
Drugo zlato pripalo je Neveni Stojković iz poznate jagodnjačke obitelji proizvođača kulina, a treće je otišlo kompaniji Belje. Sva četiri kulina osvojila su po 97 od 100 mogućih bodova i dijele ih tek decimalne razlike. Dodjeljujući medalje najboljima, ministar Jakovina naglasio je da je Ministarstvo pripremilo novi zakon koji će omogućiti da više od dosadašnjih sedam hrvatskih proizvoda po jednostavnijem i transparentnijem postupku budu zaštićeni i bolje prepoznati na međunarodnom tržištu. Jedan od takvih proizvoda koji je u visokom stupnju registracije je i baranjski kulen, koji će vrlo brzo biti proglašen zaštićenim proizvodom sa zemljopisnim podrijetlom. Započinje i udruživanje proizvođača, standardizacija, brendiranje i promotivna kampanja radi zajedničkog nastupa na tržištu.
