Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica poručio je u srijedu da kod izbora predsjednika Vrhovnog suda nema kompromisnog rješenja već je jedino rješenje poštivanje Ustava i Zakona o sudovima koji je već tri godine na snazi i nitko ga dosad nije osporavao
Malenica je poručio da cijeni profesoricu Zlatu Đurđević koju za čelnicu Vrhovnog suda predlaže predsjednik republike Zoran Milanović, no naglasio je da treba poštovati zakon i proceduru i javiti se na javni poziv kako bi se vidio njen program rada.
Upitan je li kompromisno rješenje da se raspiše novi poziv na koji će se javiti Đurđević, Malenica je rekao da "nema tu kompromisnog rješenja" i da je "jedino rješenje poštivanje Zakona o sudovima i zakona u Državnom sudbenom vijeću na kojem je da rastumači tu situaciju i postupi po propisima".
vezane vijesti
"Očekujem da se u narednom razdoblju ova situacija razriješi, da li činjenica da je predsjednik u Hrvatski sabor poslao prijedlog Zlate Đurđević predstavlja razlog za poništenje, ja osobno smatram da, ali tu će odluku donijeti DSV koje može poništiti poziv i raspisati novi", rekao je. Ponovio je i da Ustavni sud treba odlučiti o ustavnosti zakona koji propisuje proceduru izbora čelnika Vrhovnog suda.
Novinarima je odgovorio da institut javnog poziva nije farsa jer se kroz njega vidi životopis kandidata i program rada kako bi se vidjelo što se može očekivati od potencijalnih kandidata.
Za sadašnji javni poziv rekao je da je raspisan po važećem zakonu koji su svi podržali prilikom izmjena u Saboru pa ne zna što se dogodilo u nešto manje od tri godine do danas jer su tada svi pozdravili uvođenje određenih demokratskih standarda kroz institut javnog poziva.
"Taj važeći zakon obvezuje sve nas, i predsjednika Republike koji se obvezao na poštivanje Ustava i zakona, ali i saborske zastupnike koji su prisegnuli za poštivanje Ustava i zakona", zaključio je.
Vezano za Istanbulsku konvenciju Malenica je rekao da su imali sastanak s predstavnicama Ženske sobe na kojem su zaključili da je unatrag nekoliko godina kroz izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji napravljen velik iskorak u zaštiti žena od seksualnog uznemiravanja.
Tome ide u prilog i izmjena Kaznenog zakona gdje se za spolno uznemiravanje uvodi kazneni progon po službenoj dužnosti, pojačavaju se dvije sigurnosne mjere i uvodi se nezastarijevanje za spolno iskorištavanje djeteta.
Upitan za presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po kojoj je HZZO 2009. u slučaju Jurčić protiv Hrvatske povrijedio prava trudnice, Malenica je rekao da ne zna detalje predmeta, ali je stava da bi sudovi trebali uzeti u obzir sve činjenice i pravodobno donijeti odluku.
Odgovorio je i da hrvatski sudovi imaju dosta "srušeni presuda" u Strasbourgu, ali da nisu najgori, a Ministarstvo pravosuđa priprema akcijske planove kako bi sudovi bili ažurniji.
