Zimski školski praznici su završili, a premda su sva djeca osnovnoškolske dobi koja su smještena u Porinu još prošle jeseni trebala krenuti u školu, samo je nekoliko njih zakoračilo u novu školsku godinu. Ipak, početkom drugog polugodišta hodnicima novozagrebačke Osnovne škole Gustava Krkleca trčat će i odzvanjati glasovi čak 28 novih učenika i učenica iz različitih dijelova svijeta, a podršku školi i njihovim nastavnicima te stručnoj službi i novim učenicima, pružaju i aktivisti Inicijative Dobrodošli, Are You Syrious?, Mešihata Islamske zajednice i drugi.

'Djeca su izrazito uzbuđena, neka već govore hrvatski jezik jako dobro i bit će to za njih velika promjena atmosfere te novo mjesto za igru, učenje i upoznavanje te druženje s vršnjacima', kazala je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije koji se godinama bavi problemima i integracijom azilanata u društvo.

Premda sva djeca u prihvatilištima u Hrvatskoj imaju pravo na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, zajamčeno Zakonom o obrazovanju i odgoju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakonom o strancima te Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kao i Konvencijom o pravima djeteta i nizom drugih pravnih akata te im je Hrvatska dužna omogućiti školovanje 30 dana od podnošenja zahtjeva za azil, provedba u praksi ima puno problema.

I mnoga od ove djece su tu znatno duže od mjesec dana, upozorava Bužinkić i za tportal dodaje: 'Izrazito je važno da ministarstva u suradnji sa školama doista uključuju djecu u školu od početka njihova života u prihvatilištu jer to itekako znači njihovu bolju integraciju bez obzira na status i važno je osigurati pripremnu nastavu hrvatskog jezika te dopunsku za ostale predmete. Ključna je podrška i organizacija rada Ministarstva obrazovanja i nadležnih gradskih te županijskih ureda jer oni osiguravaju proračun za učitelje koji će održavati pripreme.'

'S obzirom na dosadašnje stanje, mora se učiniti puno više, a država ne smije administrativnim zahtjevima stvarati prepreke za uključivanje u obrazovanje. Djeca su na neki način i prvi element integracije za roditelje i brže savladavanje jezika', podsjeća Bužinkić i ističe da su 'u školi Gustava Krkleca ovome vrlo ozbiljno pristupili, testirali su djecu, njihova znanja, neka govore više jezika i bit će zanimljivo pratiti njihov razvoj'.

Nakon testiranja 28 učenika, njih 19 pohađat će razrednu nastavu, a njih devetero predmetnu nastavu i riječ je o djeci od prvog do sedmog razreda, kazala je za tportal ravnateljica škole Gustava Krkleca Marija Luković. 'Imat će pripremnu nastavu dva sata dnevno hrvatskog jezika i bit će uključeni djelomično u redovnu nastavu, ali u smislu socijalizacije i integracije, i u tu svrhu su podijeljeni u različite razredne odjele. Dobit će udžbenike i pratit će nastavu u skladu s njihovim mogućnostima, a dok traje pripremna nastava, neće biti brojčano ocjenjivani', objasnila je ravnateljica Luković. 

'Radit će se, dakle, na socijalizaciji i integraciji te učenju hrvatskog jezika, a u svrhu prilagodbe djeca će biti uključena i prema vlastitim afinitetima u različite izvannastavne aktivnosti unutar škole, koje su doista brojne. Primjerice, mentalna matematika, programiranje, dramska skupina, domaćinstvo … vode ih učitelji i besplatne su', istaknula je Luković, dodavši da će djeca nastavu pohađati na hrvatskom jeziku kojim se djelomično već i služe i premda mnogi od njih govore i njemački i engleski, naglasak će biti na hrvatskom jeziku kako bi ga što brže usvojili.

Luković vjeruje da će djeca biti dobro prihvaćena te dodaje da su učitelji imali uvodnu edukaciju kako bi se upoznali s okolnostima i prilikama iz kojih djeca dolaze, u sve će biti uključeni i roditelji, a što se tiče učenika njih će s novim kolegama upoznati razrednici na satovima razrednih odjela. Pripremljeni su i materijali kako bi ih se što više senzibiliziralo za integraciju djece unutar razreda, a radi se i na daljnjem razvoju još nekih mogućnosti boravka i aktivnosti za djecu.