Kada su se Bugarska i Rumunjska pridružile Europskoj uniji 2007, tisuće oduševljenih građana izašlo je na ulice kako bi obilježilo ključni trenutak nakon napuštanja komunizma. Međutim raspoloženje u Hrvatskoj, i u samom EU, daleko je sumornije zbog ulaska te zemlje 1. srpnja: 28. članica EU-a nalazi se u najgoroj recesiji otkako se odvojila od Jugoslavije. Osim s najvećim ekonomskim i političkim izazovima, Hrvatska se suočava i s problemima koji se tiču neravnopravnosti, imigracije, štednje i nezaposlenosti mladih, pišu Vijesti.me.

'Što se ima slaviti? S ili bez EU-a, ne znam što će se dogoditi s nama', kazala je Štefica Pale-Valjak, radnica koja je prošlog mjeseca štrajkala jer u ožujku ove godine njen prezaduženi poslodavac, tekstilna kompanija DTR, prestao je isplaćivati plaće. 'U ovom trenutku čak ni u EU ne cvjetaju ruže, pa kako mi onda možemo očekivati ikakvo poboljšanje?'

Hrvatska se pridružuje EU nakon četiri godine ekonomskih gubitaka i smanjenja radnih mjesta. Državni kreditni rejting je u 'smeću', mirovinski i zdravstveni sustav su pred raspadom, a neisplaćeni dugovi državnih i privatnih tvrtki dostigli su gotovo pet i pol milijardi eura.

U istraživanju javnog mnijenja agencije Ipsos Plus svega sedam posto Hrvata je odgovorilo da 1. srpnja žele uživati u vatrometu. Čak 42 posto ispitanika smatra da proslava uopće nije potrebna.

Tomislav Saucha, šef vladinog odbora zaduženog za organizaciju proslave, kazao je da će 'prikazati sve što Hrvatska donosi Europskoj uniji u oblasti kulture i kulturne baštine'. Ali je dodao: 'Pripremamo skromnu proslavu, u skladu s ekonomskom situacijom u zemlji.'

'Hrvatska se pridružuje EU kao nereformirana i nespremna zemlja, a Unija će se prema nama ponašati kao prema nekome tko se hitno mora mijenjati', kazao je Velimir Šonje iz Arhiva Analitika, konzultantske kuće u Zagrebu. Nezaposlenost je dostigla 21 posto, izgledi za rast nisu najbolji, što pojačava zabrinutost da će zemlja s 4,3 milijuna stanovnika samo doprinijeti ekonomskim problemima Unije.

Europska komisija poručila je Hrvatskoj prošlog mjeseca da bi se poslije pristupanja mogla naći pod disciplinskom procedurom zbog proračunskog deficita koji je već preko propisanih granica EU-a. Hrvatski ministar financija Slavko Linić kazao je za Reuters da će Zagreb morati biti odgovoran po pitanju svojih financija i zaključio: 'Pripremanje nacrta proračuna za 2014. neće biti lagan posao.'

Premda neće odmah postati članica eurozone, Hrvatska na više načina sliči na prezadužene južne članice Unije koje se nalaze u dužničkoj krizi. Još više zabrinjava njena slaba konkurentnost, nemogućnost privlačenja velikih stranih investitora i preveliko oslanjanje na turizam. Vlada je do sada izbjegavala radikalne reforme, ali bi je članstvo u EU moglo na to primorati.

'Kao članica, morat ćemo se držati europskih procedura i rokova i postarati se da naše politike budu realistične, konkretne i ambiciozne', navodi se u komentaru Katarine Ott, ravnateljice Instituta za javne financije.

Posljednja širenja Europske unije prema bivšim komunističkim zemljama iz istočne Europe dogodila su se 2004. i 2007, kada je cvjetala globalna ekonomija. Ali je ekonomska kriza, koja je izbila 2008, pojačala osjećaj 'zamora s proširenjem' - da je EU možda dostigao svoje prirodne granice i da samo traži probleme uzimajući pod svoje okrilje nekada zaraćene države bivše Jugoslavije.

'EU iz 2013. je potpuno drugačiji od Unije 2004', kazao je Günter Verheugen, bivši povjerenik za proširenje koji je nadgledao najveće proširenje 2004, kada je EU dobio deset novih članica, uključujući Sloveniju.

'EU je manje ujedinjen, budućnost djeluje vrlo neizvjesno i, što je najvažnije, mladi ljudi - obično najveće pristalice ideje ujedinjene Europe - postaju sve razočaraniji', kazao je za Reuters.