Malta je jedanaesta zemlja EU-a koja uvodi prijelazno ograničenje na zapošljavanje hrvatskih radnika, nakon Francuske, Njemačke, Nizozemske, Cipra, Austrije, Velike Britanije, Slovenije, Belgije, Španjolske i Luksemburga.

'Malta sa žaljenjem uvodi ove restrikcije jer je oduvijek podupirala Hrvatsku u pridruživanju Uniji, kao pravoj europskoj i mediteranskoj zemlji', rekao je Hini Neville Aquilina, direktor za europske poslove u malteškome ministarstvu vanjskih poslova. 'No tržište rada na Malti je maleno, imamo samo 148 tisuća radnih mjesta', objasnio je. Budući da su velike države uvele ograničenja za hrvatske radnike, rekao je, Malta strahuje da bi se ti radnici mogli okrenuti i prema Malti.

Latvija je trinaesta zemlja koja će tržište rada otvoriti Hrvatima: isto su učinili Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva.

Još nije poznato što su odlučile Italija, Bugarska i Grčka.

U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ogranič'nja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli '2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007.

Hrvatska je vlada 26. lipnja donijela uredbu kojom uvodi ista ograničenja radnicima iz država članica EU-a koje su hrvatskim radnicima ograničile pristup svojim tržištima rada.