Podsjetimo, Hrvoje Petrač osuđen je na šest godina zatvora zbog otmice sina generala Vladimira Zagorca i iznude nad poduzetnikom Miroslavom Matkunom, a nakon ujedinjavanja tih dviju kazni iz zatvora bi trebao izići 2013. godine ako Mesić, za kojeg mišljenje Komisije nije obvezujuće, ne odluči drugačije.

Iz Ureda predsjednika RH nam je poručeno da Petračevo pomilovanje nije uopće došlo na dnevni red za raspravljanje, ali zbog čega se o njegovu slučaju nije razgovaralo, nismo dobili odgovor.

Neslužbeno, iz nekoliko izvora, doznajemo da članovi Komisije: predsjednica Neva Šibl Branislav Glumac Šefik Nadarević, Vladimir Faber i Davorin Đanić nisu dobili svu potrebnu dokumentaciju na osnovi koje bi mogli donijeti odluku. U dokumentaciji su nedostajali spisi o ponašanju u Lepoglavi, u kojoj je Petrač služio dio kazne, kao i još neki materijali.

Kao argumente za Petračevo pomilovanje spominjalo se da je već izdržao veći dio kazne, da mu se pogoršalo zdravlje, da je postao djed te da je njegovo svjedočenje bilo ključno za spremanje Zagorca iz rešetaka.

Poznato je da su Petrač i predsjednik Mesić svojedobno bili u dobrim odnosima, a to je postalo jasno kad se Petrač pojavio u njegovu stožeru nakon izbora 2000. godine. Tada ga se spominjalo i kao financijera dijela njegove kampanje, ali je upitno je li mu poznavanje predsjednika danas otežavajuća ili olakšavajuća okolnost.

Ono što mu definitivno ne ide u prilog su činjenice da se skrivao od pravosuđa, da se protiv njega vodi postupak zbog prijetnji sucu Turudiću na izricanju presude, a zbog pogodnosti koje su mu pružali smijenjeni su čelni ljudi lepoglavske kaznionice.