BDP u posljednjem tromjesječju prošle godine rastao je za 2,3 posto, a na razini cijele godine za 2,6 posto. Iako je to usporavanje rasta, u Vladi su ipak zadovoljni tim podacima, a posebice što je Europska komisija objavila kako Hrvatska, nakon pet godina, izlazi iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Što to znači i kako će se to odraziti na hrvatsko gospodarstvo? Je li usporavanje rasta BDP-a očekivano? Trebamo li strahovati od nove recesije? U emisiji HRT-a su gostovali ministar financija Zdravko Marić, bivši ministar financija Slavko Linić, ekonomski analitičar Mladen Vedriš, Slavko Kojić iz Stranke rada i solidarnost BM365 te predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža. Hrvatska je izašla iz prekomjerne ekonomske neravnoteže.
'To su izvješća koji čitaju investitori, rejting agencije, investitori. S tim u svezi to je dobra vijest. Dobro vjerujem da će ovo imati reperkusije na financijska tržišta. To bi u nekom roku, već ove godine, trebalo značiti nižu cijenu duga, a onda posredno i neposredno za gospodarstvo i građane', objašnjava ministar financija Zdravko Marić, komentirajući posljednje izvješće. Dodaje da bez rasta gospodarstva i zapošljavanja, niti jedan od naših gorućih problema poput demografije, zdravstva nije lako riješiti, prenosi HRT.
Bivši ministar financija Slavko Linić slaže se da se novim izvješćem EK-a šalje poruku budućim investitorima, ali da je jedan od velikih problema - doprinosi na plaće.
'To bi ujedno značilo da će radnici ostati u Hrvatskoj, a i investitori bi imali sigurnost da će imati kvalitetan rad te da neće biti skuplji, ako će država moći provoditi reforme po pitanju rasterećenja. Mislim da i eventualna recesija ne bi bio najveći problem. Nama nedostaju investicije, a recesija upravo pogađa investicijski sektor'. Dodaje da su potrebne reforme u javnim poduzećima i daljnje investicije u HEP-u, INA-i, Hrvatskim vodama te da bi se time ojačala vlastita proizvodnja, a istovremeno bi se smanjio uvoz.
'Ostaje pitanje učinkovitosti administracije, preglednosti prostornih planova, sigurnosti u urbanizmu te pitanje dostupnosti radne snage. To je jedno sito kroz koje mora proći onaj koji želi investirati. A sito ima puno rupica. Ovo su dobre, ali nedovoljno dobre vijesti, ističe ekonomski analitičar Mladen Vedriš dodajući da je potrebno raditi na proizvodnji i izvozu, a onda imate i stabilni gospodarski rast.
'U drugim zemljama nisu stajali, isto su radili. Kada se pogleda procjena potencijalne stopa rasta BDP-a, za Rumunjsku imate 4,5 posto, Poljsku 3,5, za sve ostale oko 3, a za Hrvatsku - ako 2 posto'. Slavko Kojić iz stranke BM365 kaže da bi radije živio u Hrvatskoj s 2,3 posto rasta nego u Bugarskoj s pet posto rasta BDP-a jer se drugačije gleda rast u zemljama koje su slabije razvijene od Hrvatske. 'Puno je utega i problema koje Vlada ima i nije se lako s njima nositi. Mi smo partneri s HDZ-om na gradskoj razini, ali bez obzira hoće li se netko ljutiti, moram reći da je u ovom BDP-u osobna potrošnja napravljena na teret lokalne samouprave. Na realan sektor neće se replicirati nekakvi statistički podaci i pokazatelji', ističe predsjednik uprave Munje, Ivan Miloloža.
-'Cijela pozicija realnog sektora je u skladu s pozicijom države u Europskoj uniji. Pozicija starta Rumunjske i Bugarske nije ista kao Hrvatska. Meni je žao da neke druge Vlade od 2000. godine do danas nisu prepoznale što treba raditi. Sada je možda malo više sluha bilo da se gospodarstvo rastereti i lakše diše'. Miloloža dodaje 'da stroj koji radi u Hrvatskoj je isti kakav je i u Švicarskoj, da i radnici mogu jednako raditi, ali ako nameti nisu identični, Hrvatska neće biti konkurentna'. Što se tiče rasta BDP-a, on je usporio, no to ne brine previše bivšeg ministra financija.
vezane vijesti
'Rast je temeljen na potrošnji, nemamo novostvorene vrijednosti i nedovoljan utjecaj investicija na gospodarski rast. I u slučaju recesije, potrošnja se neće smanjivati, poglavito ako ostane jak turistički promet', kaže Slavko Linić dodajući da je i vrlo važno povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Recesija je pad gospodarske aktivnosti u dva tromjesječja za redom, no Hrvatska niti slučajno nije blizu takve situacije, ističe ministar financija Marić, dodajući da je rast u posljednjem tromesječju bio 2,3 posto.
'Naravno da investicije trebaju najviše doprinijeti, ja se s s time slažem. Imamo nedostatak, a to je pad industrijske proizvodnje i usporavanje robnog izvoza. Problem je što ima jako puno uvozne komponente. Zaključak je da treba jačati domaću industrijsku proizvodnju kako bismo imali novu dodanu vrijednost. Slažem se da se održivi rast ne može bazirati samo na turizmu i sličnim djelatnostima', ističe ministar financija Zdravko Marić.
