Kakva će biti sudbina AstraZenecina cjepiva, kojim se već sada neki ne žele cijepiti? Treba li ga suspendirati zbog pojave zgrušavanja krvi? Što će biti s ruskim cjepivom – pruža li ono novu nadu za ubrzano cijepljenje stanovništva?
O tome su u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' govorili epidemiolog i mikrobiolog Marijo Parčina iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović, Jelena Krajačić Bucić iz HALMED-a te Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore.
Epidemiolog i mikrobiolog Marijo Parčina rekao je kako je u Njemačkoj jučer obustavljeno cijepljenje AstraZenecinim cjepivom nakon sedam slučaja dubokih venskih tromboza.
'Radi se o specijalnim venskim trombozama. Naime radi se o sinusnim venskim trombozama u području sinusa, mozga', kazao je Parčina. Istaknuo je kako misli da će Hrvatska slijediti njihov primjer, ali i naglasio da, s obzirom na to da se do kraja tjedna očekuje izvještaj EMA-e, možda Hrvatska neće imati vremena reagirati.
Epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović rekla je da u Hrvatskoj do sada nismo imali takva grupiranja.
'Imamo informacije da se to događa u nekim zemljama, ali nemamo uvid u dokumentaciju zbog čega i na temelju čega se netko odlučio na to. Slijedimo stav EMA-e (Europske agencije za lijekove) i WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), odgovornih za praćenje nuspojava te s ovlasti i mogućnosti praćenja većih podataka, a oni su donijeli preliminarnu ocjenu da je zasad nedovoljno podataka da se govori o uzročno-posljedičnoj povezanosti i da prednosti cijepljenja nadmašuju rizike primjene cjepiva', kazala je Kurečić Filipović. Istaknula je da se oglasilo i regulatorno tijelo Velike Britanije te je na temelju 11 milijuna primljenih doza cjepiva AstraZenece utvrdilo istu stvar.
Jelena Krajačić Bucić iz HALMED-a rekla je da je do sada cijepljenje AstraZenecom zaustavilo 12-14 zemalja. Međutim, kako je naglasila, neke su zemlje ukinule tu obustavu te iz tog razloga ne može reći da su zemlje jedinstvene u toj odluci.
'Pojedina zemlja nema uvid u sve te slučajeve kao što ih ima EMA ili WHO jer oni prikupljaju sve te podatke i analiziraju ih', navela je Bucić.
Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore rekla je da se od početka govorilo kako je AstraZenecino cjepivo manje učinkovito te da su već tada neki pacijenti zbog toga odlučili izabrati neko drugo cjepivo ili čekati.
'Sada, nakon svih tih nuspojava, to je izazvalo još veću sumnju među pacijentima', rekla je i naglasila kako na mjestima na kojima cijepe nemaju nedostatak ljudi jer pacijenti shvaćaju da je cijepljenje korisnije od bolesti. Dodala je i da sve ovo zbunjuje i liječnike i pacijente.
Epidemiolog Parčina rekao je kako je Njemačka bazirala svoju odluku na 1,6 milijuna cijepljenih, od čega je sedam slučaja venske tromboze.
'Na razini Europe, od 17 milijuna cijepljenih AstraZenecinim cjepivom, 15 je slučaja dubokih venskih tromboza i 22 slučaja plućne embolije', kazao je Parčina, istaknuvši da se cijepe ljudi koji su u riziku i gdje je pojavnost ove bolesti veća nego što bi se očekivalo na razini ovih brojeva.