Već u svibnju hrvatska će politička scena dobiti još jednu stranku. Njen začetnik je šibensko-kninski župan Marko Jelić, sada već poznat u javnosti. Naime 2017. tada gotovo nepoznat Jelić je pobijedio neprikosnovenu HDZ-ovu Josipu Rimac te postao gradonačelnik Knina. Sličan scenarij ponovio je 2021., kada se kandidirao za šibensko-kninskog župana i pobijedio HDZ-ovog Gorana Pauka.

Sada Jelić ide korak dalje i namjerava osnovati stranku u kojoj planira okupiti nezavisne liste, s naglaskom na nezavisne lokalne čelnike. 'Ova stranka nije klasična stranka koje smo navikli gledati, ovo je stranka kojoj je politički okvir i cilj omogućiti nezavisnima da nastupaju pod jednom kapom, u smislu prezentacije političkih ciljeva, a to je jednaka Hrvatska, jednaka prema svima i sprječavanje klijentelizma koji u ovom trenutku imamo u državi', pojasnio je u nedjelju gostujući u 'Nedjeljom u dva'.

No priča o okupljanju nezavisnih pod jednom kapom nije nova, uostalom tako je i nastao Most nezavisnih lista. Stoga se postavlja pitanje koliki uspjeh može ostvariti Jelićeva stranka kada smo 'sličan film već gledali'?

'Najveći izazovi te opcije su hoće li uspjeti skupiti ozbiljne nezavisne čelnike (gradonačelnike i župane) i hoće li ih uspjeti okupiti. Još uvijek nismo vidjeli predstavljene 'kapitalce', osim što se jako puno govori o gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću, koji spada u prepoznatljiva lica i netko je tko bi donio dodanu vrijednost, ali ni on to nije potvrdio. Drugi izazov za tu opciju je kako maknuti sa sebe naljepnicu da su drugi Most, i to ne ovaj današnji Most, nego onaj Most nezavisnih lista koji je nastao na sličnim principima. Bit će izazov kako stvoriti razliku u odnosu na to. Koliko oni mogu i što napraviti, ovisit će o licima koja privuku. I sam Jelić je rekao da je izborni zakon na parlamentarnim izborima prema nezavisnim listama takav da ih dovodi u tešku poziciju jer su izborne jedinice velike i u pravilu se ne radi o gradonačelnicima velikih gradova. U takvoj situaciji nije se lako plasirati u Sabor. Zasad se ova opcija ne pojavljuje ni u istraživanjima - osim Jelića kao prepoznatljivog lica, ne zna se što je to i kojeg je usmjerenja', naglašava za tportal politički analitičar Jerko Trogrlić.

Kao i u slučaju začetka Mosta, odnosno faze Mosta nezavisnih lista, ideologija nije ono što bi trebalo igrati ulogu u okupljanju nezavisnih, niti je Jelić spominje u javnim nastupima. 'Most je danas desno, ali u početku je bio i lijevo i desno, i ovako i onako. Jelić je sam po sebi dosta konzervativan, no on bi volio razgovarati i tu se spominju neke liberalne opcije. To je ideološki dosta šaroliko, što je u parlamentarnoj politici i dosta nezgodno', kaže Trogrlić.

No u usporedbama s Mostom ipak postoji jedna razlika, naglašava politički analitičar. 'Nisu se pozicionirali žestoko kao antihadezeovci, kao što to radi Most. Domovinski pokret i Most drže se kao antihadezeovske protestne stranke. Jelić je pobijedio HDZ u Kninu i u županiji, a pretpostavljam da su lokalni čelnici oni koje želi okupiti, no s druge strane, on nije netko tko želi biti zatvoren i prema mogućnosti postizborne suradnje s HDZ-om. To čini razliku, to ih možda učini privlačnim dijelu HDZ-ovih birača koji su nezadovoljni HDZ-om. Ali prerano je govoriti o tome. Uz to, nalaze se u središnjem bloku, u kojem su i Fokus, Centar, Vanđelić, HSLS, Matija Posavec. Puno ih je u tom nekom središnjem liberalnom bloku koji bi mogao napraviti neki rezultat, ali samo pod uvjetom da se dogodi njihovo spajanje, sinergija', kaže Trogrlić.

Jelić je u ovoj fazi, dok uz sebe još nema prepoznatljivih imena, samo 'zanimljiv župan na političkoj sceni', no prerano je govoriti o tome kakav bi uspjeh mogao postići na parlamentarnim izborima, smatra Trogrlić.

Zasad ga razlikuje od drugih to što bi mogao biti otvoren za suradnju s HDZ-om, no onda se postavlja pitanje zašto bi netko uopće glasao za njega. 'Većina njih je pobijedila HDZ negdje u lokalnoj sredini, ali gledaju korak naprijed. Ako se postave isključivo protestno, protiv HDZ-a, onda im ostaje jedino oporbeni blok. A to znači Most ili s druge strane Možemo i SDP. Ne žele izgubiti kredibilitet pa da, kao Most, uvjeravaju javnog bilježnika što hoće i neće, a onda dva puta završe u koaliciji s HDZ-om. Otud taj oprez', poručuje Trogrlić.

Koliko onda Jelić i ekipa mogu uzeti Mostovog izbornog tijela? 'Mogu dijelom ući u njihov prostor, ali ako okupe nekoliko jakih ljudi. To je Most pokazao na prošlim izborima - važnije je od programa da imate prepoznatljiva, autentična, jaka lica. Gradonačelnici koji su dobili izbore to sigurno jesu. Iako u nekim gradovima birači žele da gradonačelnici idu prema parlamentarnoj razini, u nekima ne žele, npr. kao što je bio slučaj Milana Bandića', smatra Trogrlić.