Još tijekom svjetske financijske krize 2008, koju su izazvali bankari s Wall Streeta, mnogi su se uvjereni kapitalisti našli u situaciji da ne uspijevaju shvatiti i rastumačiti svijet oko sebe. Odjednom ih je nemilosrdna utrka za zaradom dovela do propasti, odjednom je postalo razvidno da je nevidljiva ruka tržišta nevidljiva jer ne postoji, odjednom nije više bilo ni ponude ni potražnje, nego tek totalna panika zbog ponora propasti nad kojim su svjetske financije zaplesale. I odjednom se činilo da je jedan u međuvremenu prezreni njemački politički filozof nudio vrlo uvjerljiva objašnjenja kapitalističkih nesreća i samodestrukcije, iz kojih svaki kapitalist može barem naučiti kako se ne upucati u nogu.

Zato nije nimalo iznenađujuće što su u proteklih par godina djela Karla Marxa postala ponovno bestseleri, kako ističe Guardian, a među najtraženijim naslovima su 'Kapital' i 'Manifest komunističke partije' (što je druga najprodavanija knjiga u povijesti čovječanstva; prva nije 'Harry Potter' nego 'Biblija'). No paradoks sadašnjeg trenutka u kapitalizmu, piše Guardian, jest što ga 'na životu održava komunizam': 'Nedovoljno plaćeni radnici koji previše rade, a navodno oslobođeni u najvećoj komunističkoj revoluciji u povijesti, onoj kineskoj, danas su dovedeni do samoubojstva kako bi proizveli iPade za zapadno tržište. Kineski novac financira inače bankrotiranu Ameriku!'

Tih paradoksa svjesni su i vodeći marksistički filozofi današnjice, poput Jacquesa Rancierea, čije je odlično djelo 'Učitelj neznalica' prevedeno na hrvatski. Ranciere kaže da 'trenutna dominacija globalnog komunizma u suštini ovisi o Komunističkoj partiji Kine', što znači da 'ima nade za svijet koji je manje apsurdan nego ovaj u kojem živimo'. Ipak, apsurda je trenutno više nego dovoljno, pa je tako nedavno Karl Marx izabran – među deset kandidata – da bude lice na novom izdanju MasterCarda u istočnonjemačkom gradu Chemnitzu. To je ujedno i Marxov rodni grad, koji se po njemu zvao od 1953. do 1990, za vrijeme DDR-a, ali ništa od toga mušterijama banke Sparkasse nije smetalo kada su glasali da Marx ubuduće krasi njihove kreditne kartice. Uostalom, istočni Nijemci su u anketama više puta izrazili stav da je slobodno tržište neodrživo (43 posto), dok je socijalizam bolji (52 posto).

Povratak Marxu i njegovim idejama se može vidjeti i kroz knjige koje se proteklih godina objavljuju. Slavni književni teoretičar Terry Eagleton je napisao 'Zašto je Marx bio u pravu' (kod nas objavila Naklada Ljevak), dok je francuski teoretičar Alain Badiou objavio pamflet 'Komunistička hipoteza' u kojem se poziva na Maoa. Uostalom, jedan od najvažnijih kulturno-političkih događaja u Hrvatskoj je Subversive Festival, na kojem se svakog svibnja verbalno kuje revolucionarno željezo (koje je itekako vruće), što znači da je Hrvatska – možda i prvi put u svojoj povijesti – u tijeku s ostatkom svijeta, a ne par desetljeća iza.
Guardian tako u svojem velikom članku o povratku marskizma citira i redovitog gosta zagrebačkog Subversive Festivala, slovenskog filozofa Slavoja Žižeka, koji ističe da 'kapitalistička logika razmjene dobara prati vlastite ciljeve, neovisno od stanja ljudi'.

Iako se čini da u 2012. godini nema šanse za marksističku revoluciju, činjenica je – kako kaže sindikalni aktivist Joseph Choonhara – da 'današnja mladež razumije da će uz pomoć Marxa najbolje shvatiti kapitalizam, ali i dobiti alate za njegovu analizu i kritiku'. Mnogo mladih se očekuje i na ovotjednom londonskom festivalu posvećenom marksizmu, koji organizira britanska Socijalistička radnička partija. I tako se, tisuću po tisuću, od konferencije do festivala, stvara nova revolucionarna masa, koja će jednoga dana shvatiti da je rekla sve što se imalo reći te da je vrijeme za akciju. Uostalom, i govor o marksističkoj revoluciji jest jedna vrsta akcije, jer još su davno Marx i Engels podsjetili u 'Komunističkom manifestu' da se 'vladajuća klasa treba plašiti komunističke revolucije', jer 'proleteri nemaju više što izgubiti osim svojih lanaca. A mogu dobiti cijeli svijet'.