Novi ustav omogućuje nuklearno oružje na bjeloruskom tlu po prvi put otkako ga se zemlja odrekla nakon raspada Sovjetskog Saveza, a prema službenim podacima za njega je glasalo 65 posto ljudi koji su se odazvali referendumu.

Sam referendum je izazvao najveće prosvjede unazad nekoliko mjeseci, a uslijedio je nakon što je predsjednik Aleksandar Lukašenko stao uz bok vojnoj intervenciji ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu. Prethodno je pokušavao posredovati između dviju susjednih država.

Novi ustav daje sve ovlasti Svebjeloruskoj narodnoj skupštini koju čine partijski lojalisti, dužnosnici i provladini aktivisti. Predsjedniku također jamči doživotni imunitet od progona nakon što napusti predsjedničku funkciju.

U nedjelju je, govoreći na biračkom mjestu, Lukašenko rekao da bi mogao tražiti od Rusije da vrati nuklearno oružje Bjelorusiji.

"Ako (Zapad) prebaci nuklearno oružje u Poljsku ili Litvu, na naše granice, onda ću se obratiti Putinu da vrati nuklearno oružje koje sam dao bez ikakvih uvjeta", rekao je Lukašenko.

Njegova suparnica na izborima 2020., izbjegla oporbena čelnica Sviatlana Tihanovska, pozvala je Bjeloruse da iskoriste glasovanje za prosvjed protiv ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

Zapad je već ranije objavio da neće priznati rezultate referenduma, koji se održava uslijed sveopćeg obračuna s bjeloruskom oporbom i protivnicima Lukašenkova režima.