Predsjednik Matice Vilim Ribić rekao je na konferenciji za novinare da su druge zemlje, poput SAD-a, Engleske, čak i Srbije, davale izdašne naknade građanima i nezaposlenima kako bi se sačuvala potražnja i cijena rada.

U Hrvatskoj, međutim, političke stranke nude optimistične slike i želje, ali ne govore koji sektori i slojevi društva mogu dati više općem interesu i koji se segmenti mogu odricati.

Poslodavce je prozvao da su 'podmetnuli kukavičje jaje' dijeleći gospodarstvo na javni i privatni sektor i svaljujući krivnju na radnike u javnom sektoru.

Smatra da se time zamagljuje najvažnije pitanje - zašto nitko ne traži od bogatih da participiraju u snošenju tereta krize, što je neizostavna tema u zapadnom svijetu. Kod nas, upozorio je, tema bogatih nije u fokusu već se stranke natječu tko će više smanjiti porez na visoke plaće.

Vrijeme za progresivno oporezivanje

'Ne bi li sad progresivno oporezivanje trebalo pokupiti ono što bogati uživaju, zahvaljujući 'Superhik' politici HDZ-a, i ne bi li SDP trebao o tome govoriti, a ne o smanjenju poreza na dobit, što nema nikakav specijalni utjecaj na rast investicija, poduzetništva i nacionalnog dohotka', kaže Ribić.

Osim toga, u Hrvatskoj se za razliku od ostalih zemalja ne govori o uvođenju poreza na 'višak nekretnina' niti o socijalnim nejednakostima koje su prepreka ekonomskom rastu.

Makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je da Hrvatska ne smije sredstva EU-a koja joj stoje na raspolaganju koristiti za popunjavanje proračunske rupe nastale zbog koronakrize.

Taj novac, dodao je, mora služiti za poboljšanje dugoročne perspektive rasta, te za poboljšanje zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, kao i pokretanje novih proizvodnih i tehnoloških mogućnosti.

To je politički relevantno pitanje o kojem bi se već sada, u predizborno vrijeme, trebalo razgovarati. "Ako se premijer može hvaliti s deset milijardi kuna onda vjerojatno građanima može reći što s time planira napraviti, barem ugrubo“, rekao je.

Za potpore namijenjene skraćivanju radnog vremena, koje će se financirati iz EU-ovih sredstava, rekao je da bi se trebale odnositi na sve poslodavce koji zapošljavanju više od deset radnika, a ne samo na prerađivačku industriju i poslodavce koji zapošljavaju više od 20 radnika.

No, ni ta mjera neće biti dovoljna da spriječi povećanje nezaposlenosti i pad plaća, pa bi Vlada već sad trebala početi razmišljati o mjerama za mogući drugi val virusa i povećanju naknada za nezaposlene, socijalnim naknadama i potporama za poduzetnike kako bi se sačuvala potrošnja.

Vlada bi također mogla razmisliti o aktiviranju neproduktivne štednje, koja bi se pretvorila u državnu obveznicu, što bi štedišama donijelo veći povrat.