Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod Željko Stipić, i sâm profesor hrvatskog jezika u jednoj od zagrebačkih gimnazija, podsjeća da se iz godine u godinu događaju problemi na državnoj maturi. Zato ga taj projekt podsjeća na kupnju automobila u nekim davnim vremenima.

'Sve je kao nekad, kad smo kupovali Stojadina. Odmah nakon kupnje morali smo ići dotjerivati limariju, poslije smo dotjerivali i popravljali nešto drugo, pa je to na kraju i bio dobar auto. Tako je i s državnom maturom – svake godine nešto se dorađuje, ali svake godine i uočimo novu pogrešku', slikovit je Stipić.

Podsjetio je da je prve godine sporna bila svojevrsna 'radna obaveza' nastavnom osoblju koje je moralo raditi taj dodatni posao, a da im on nije bio plaćen. Prošle godine problem je bilo curenje informacija. Ove su godine, ukazuje Stipić, nastavnici zbog toga potpisivali izjave da se obvezuju ne davati nikakve informacije, odnosno da nisu roditelji djece ili nemaju djecu u bližem srodstvu koja izlaze na državnu maturu.

'Ono o čemu se ne razmišlja jest činjenica da posljedice tih pogrešaka plaćaju učenici, i to u nečemu što je najosjetljivije, a to je šansa za zauzimanje mjesta u društvu kroz školovanje. To bi trebalo biti sustavno postavljeno, a tih grešaka trebalo bi biti što je moguće manje', kaže Stipić.

Probleme sa sadržajem, koji su se pojavili ove godine, vidi kao posljedicu neusklađenosti programa četverogodišnjih strukovnih škola, čiji učenici čine većinu onih koji polažu maturu, i programa gimnazija.

'Jasno je da se mnogi sadržaji koji se rade u gimnaziji ne rade i u strukovnim školama, a sâm ispit iz državne mature radi se po gimnazijskom programu. Ne moraš biti nastavnik da shvatiš koliko je to neprihvatljivo i to je svima jasno', upozorava Stipić.

No i kad su gimnazije u pitanju, ukazuje na nesklad između satnice za hrvatski jezik i sadržaja programa. Postojeći je program još s početka 90-ih i nije se bitno mijenjao, rađen je za pet sati tjedno, no čim je donesen, napominje Stipić, 'netko je odlučio skratiti satnicu'.

'Nisu dirali sadržaje, a satnicu su skratili na četiri sata, odnosno za 20 posto. Na razini četiri godine to je 140 sati manje pa se mnogi sadržaji ni ne obrade. Na kraju, državna matura se radi prema programu, a ne prema realizaciji programa. Nastavnici neke sadržaje jednostavno ne obrađuju', pojašnjava Stipić.

Navodi i jednostavno rješenje po kojem 'ili će programe prilagoditi satnici ili satnicu programu', pa kaže kako je 'dobra strana loše državne mature što se to, nakon 20 godina traganja za rješenjem, konačno uočilo'.

Iz godine u godinu ponavljaju se problemi, a nitko ne snosi odgovornost. Nisam zadovoljan ni radom Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, jer ispada normalnim da netko ispravlja propuste, a postoje ljude koji su plaćeni da bi predvidjeli probleme', kaže Stipić.

Za kraj, poručuje ministru Željku Jovanoviću da je i na njemu odgovornost, 'ako ne izravna, onda sigurno zapovjedna', za nastale probleme jer ih je 'trebao unaprijed procijeniti'.

'Ministar Jovanović treba postati ministar inicijativa i ostati zapamćen po tome što je problem riješio ne vatrogasno, što sad mora napraviti, nego trajno', zaključuje Željko Stipić.