Sudionici diskusije bili su izvršni urednik u Jutarnjem listu Igor Alborghetti, v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac, direktorica Informativnog programa Nove TV Iva Gačić, glavna urednica tportala Alemka Lisinski te predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka

Je li Sanader glava korupcijske hobotnice ili tih glava, a i samih hobotnica ima više, pitanje je kojim se mediji i dalje bave. No je li uvijek bilo tako i je li Sanader uvijek bio u žiži njihova, a i interesa državnih tijela s obzirom na široko, ali uglavnom deklarativno proklamiranu antikorupcijsku kampanju, kad se pita urednike i izdavače, nema jednoznačna odgovora.

Iako smatraju da je uloga medija važna u borbi protiv korupcije, ne slažu se svi sudionici da su mediji u antikorupcijsku misiju krenuli i prije ostavke bivšeg premijera HDZ-ovog Ive Sanadera.

Da se povijest ne piše od 1. srpnja 2009. i Sanaderove ostavke, smatra Lisinski, koja je upozorila da su neki mediji, poput Globusa i Feral Tribunea još u 90-ima pisali o tajkunizaciji, neopravdanom bogaćenju te obitelji Tuđman. Alborghetti, Popovac te Gačić smatraju da su se stvari promijenile kad je profunkcionirao državni aparat pa je tako Popovac kazao da su sada stvari drukčije kad je 'don u zatvoru'.

On je, govoreći o razlikama u medijskom praćenju korupcijskih afera, izrazio uvjerenje da je informativni program HTV-a profesionalniji od onoga Nove TV, s čime se Gačić, naravno, nije složila. Ona je istaknula da unutar njezine kuće nikada nije bilo nikakvih pritisaka od vlasnika te da postoji etički kodeks kojeg su se novinari dužni pridržavati, kao i ostalih profesionalnih pravila poput toga da se provjeri je li neka informacija istinita, zašto se pojavila i da se čuju sve strane.

CURENJEM DO VRUĆE ROBE I GUBITKA VJERODOSTOJNOSTI?

Upravo način na koji pojedini mediji dolaze do informacija, u posljednje je vrijeme vrlo aktualan s obzirom na razne iskaze osumnjičenika i optuženika u korupcijskim aferama koji 'cure' u pojedine medije pa su se iz publike čula pitanja-prozivke kako javni mediji nemaju tih novčanih mogućnosti za takvu 'robu'. Alborghetti je to odbacio, a odgovarajući na sličnu primjedbu i Popovcu, koji je kazao da bi svi mediji trebali jednako dolaziti do informacije iz različitih tijela, Alborghetti je primijetio da je možda jednostavno stvar u ljudima koji znaju doći do robe i prozivke svrstao u red 'ljubomornih naklapanja'.

Kako pak uopće pratiti korupcijske afere i bi li trebalo možda osnivati odjele istraživačkog novinarstva, pitanje je oko kojega su mišljenja također podijeljena. Popovac je kazao da je to na televizijama zbog ljudi i ostalih resursa prilično teško. Lisinski je posebno istaknula da su za razvoj profesionalnih uzusa potrebni i mentori, kojih za razliku od nekad, danas nema, a oni su ti koji mladim novinarima pokazuju put profesionalizma i širu sliku.

Da ne bi škodile smjernice o tome kako izvještavati o korupciji, kazao je Duka, ali i upozorio na problem nepostojanja statuta u medijima i pokušaj osnivanja Vijeća za medije kao regulatornog tijela.

Inače, premda su na konferenciji prvotno trebali sudjelovati i Ninoslav Pavić, suvlasnik EPH, te Renato Kunić, v. d. glavnog urednika Informativnog programa HTV-a, njih nije bilo. Čim se pojavio program konferencije prije dva tjedna, na problematičan izbor sudionika upozorili su neki novinari, ugledni profesori, predstavnici civilnog sektora i medijski radnici. Na sve su upozorili i šefa Delegacije EU u Hrvatskoj Paula Vandorena, pokušavši mu ukazati na to da će o korupciji u medijima govoriti upravo oni koji su za to najčešće prozivani.

Je li Delegacija EU, koja je uz Ministarstvo pravosuđa organizator konferencije, u međuvremenu uvidjela pogrešku ili su neizbježne poslovne obaveze i bolesti doista razlog izostanka spomenutih ljudi, ostalo je visjeti u zraku, ali je činjenica da ih na skupu nije bilo.