Azerbajdžan mora dopustiti povratak etničkih Armenaca koji su pobjegli iz Gorskog Karabaha u rujnu, a Armencima koji su ostali u enklavi osigurati sigurnost, naredili su u petak suci Međunarodnog suda pravde (ICJ)
Azerbajdžan je u rujnu zauzeo regiju koju je kontrolirala etnička armenska većina unatoč tome što je bila međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana.
Munjevita ofenziva, nakon desetljeća neprijateljstva Bakua i Erevana i devetomjesečne blokade Gorskog Karabaha koju je provodio Baku, potaknula je masovni egzodus većine od 120.000 etničkih Armenaca iz Gorskog Karabaha u susjednu Armeniju.
Erevan je optužio Azerbajdžan za etničko čišćenje i zatražio Međunarodni sud pravde da hitno donese mjere na zaštitu prava etničkih Armenaca u Gorskom Karabahu.
"Azerbajdžan mora (...) osigurati da osobe koje su napustile Gorski Karabah nakon 19. rujna 2023. i koje se žele vratiti u Gorski Karabah to mogu učiniti na siguran, neometan i brz način", rekao je predsjedavajući sudac Joan Donoghue.
Sud je rekao da Azerbajdžan mora osigurati da svi etnički Armenci koji još žive u enklavi budu "slobodni od upotrebe sile ili zastrašivanja koje bi ih moglo natjerati na bijeg" i naredio Bakuu da ga izvijesti za dva mjeseca o tome što čini po tom pitanju.
Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se već obvezalo jamčiti sigurnost svih stanovnika, bez obzira na nacionalno ili etničko podrijetlo, kao i da Baku nije prisilio etničke Armence da napuste Gorski Karabah.
"Azerbajdžan je predan zaštiti ljudskih prava armenskih stanovnika Gorskog Karabaha na ravnopravnoj osnovi s ostalim građanima Azerbajdžana", navodi se u priopćenju.
Mjere su dio dva paralelna pravna spora između Armenije i Azerbajdžana pred ICJ-om. Države se međusobno optužuju za kršenje sporazuma UN-a protiv diskriminacije.