Armenija ima političku volju za postizanje mira s Azerbajdžanom i traži kontinuiranu podršku i pozornost Europske unije i zemalja u regiji za to pitanje, rekao je armenski premijer Nikol Pašinjan u Europskom parlamentu u utorak
Pašinjan je rekao da je Armenija "spremna" raditi na tome da se do kraja godine potpiše sporazum o miru i normalizaciji odnosa s Azerbajdžanom.
Prilika za razgovore Erevana i Bakua trebala je biti na trećem samitu Europske političke zajednice u Granadi 5. listopada, ali se ondje nije pojavio azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev.
vezane vijesti
"To nije učinilo ovaj proces lakšim", rekao je Pašinjan u obraćanju eurozastupnicima na drugoj listopadskoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Nova prilika za razgovore Armenije i Azerbajdžana uz EU kao posrednika trebala bi biti već ovaj mjesec u Bruxellesu, dodao je.
Armenski premijer naglasio je da Erevan posjeduje "političku volju" za postizanje mira i traži "kontinuiranu podršku i pozornost" kako EU-a, tako i zemalja u regiji. Dodao je da je Armenija spremna osigurati da azerbajdžanski narod i roba sigurno prolaze kroz armenski teritorij i traži reciprocitet od Azerbajdžana, između ostalog.
Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.
"Gorski Karabah sad je očišćen od Armenaca", rekao je Pašinjan, dodavši da su armenska vlada i Europski parlament više puta upozoravali na prijetnju od etničkog čišćenja u toj enklavi.
Armenija je u samo nekoliko dana primila oko 100.000 Armenaca, a Pašinjan je rekao da je to bilo moguće samo zahvaljujući "armenskom narodu i demokraciji".
Pašinjan je naglasio da je demokracija "bez sumnje sposobna osigurati mir, sigurnost, solidarnost, prosperitet i sreću" iako se suočava s izazovima.
"Mnogi kažu da Armenija danas pati zbog demokracije, ali uvjeren sam da bi Armenija danas bila paralizirana i izgubila bi svoju neovisnost i suverenitet da nije bila demokratska", rekao je armenski premijer.
Pašinjan je obraćanje završio s porukom spremnosti Armenije da bude "što bliža Europskoj uniji".
Eurozastupnici su na prvoj listopadskoj plenarnoj sjednici u rezoluciji pozvali EU da provede reviziju "strateškog partnerstva" s Azerbajdžanom zbog, kako navode, neopravdanog vojnog napada na Nagorno Karabah, odnosa prema Armencima u toj regiji te stanja ljudskih prava u zemlji.
Podsjetili su pritom da je armenski premijer izrazio spremnost da prizna teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana s Gorskim Karabahom 22. svibnja 2023. "u zamjenu za sigurnosna jamstva za armensko stanovništvo u toj regiji", kao i da je Azerbajdžan "bio na jasnom putu prema ponovnoj uspostavi kontrole nad Gorskim Karabahom diplomatskim pregovorima i da je taj napad u suprotnosti s iskazanim namjerama Azerbajdžana da radi na postizanju održivog mira s Armenijom te da napad potkopava tekuće mirovne pregovore između Armenije i Azerbajdžana".
