Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je kako je Europska unija donijela “ispravne” odluke po pitanju nabave i odobrenja cjepiva protiv covida-19 te da bi, u slučaju da nije postojala jedinstvena nabava, manje države članice prošle puno lošije
“Uvijek učimo, ali po meni, odluke koje smo donijeli o cjepivima, bile su ispravne”, kazala je Merkel na virtualnoj konferenciji Europske pučke stranke o Konferenciji za budućnost Europe.
Istaknula je kako je cjepivo AstraZenece odobreno u Europskoj uniji netom nakon što je odobreno u Velikoj Britaniji, da je “ubrzan” postupak odobrenja cjepiva, te da se Europska agencija za lijekove (EMA) može mjeriti s američkom Agencijom za hranu i lijekove (FDA).
vezane vijesti
Kritičari za relativno sporo procjepljivanje stanovništva u Europskoj uniji okrivljuju nabavu cjepiva preko Europske komisije i birokratiziranost procesa.
“Mislim da je bilo ispravno što je EU zajedno kupila cjepiva”, kazala je njemačka kancelarka, iako je priznala da je “proces bio nešto sporiji”.
Da su države članice samostalno nabavljalale cjepiva, manje bi države članice prošle puno lošije, smatra Merkel.
“Mnoge europske zemlje ne bi imale šansu samostalno nabaviti cjepiva”, kazala je.
“Mi imamo proizvodnju (cjepiva) u Njemačkoj, ali bez europskog programa bilo bi puno suparništva između velikih i manjih država”, poručila je Merkel, dodavši kako to ne bi bilo “pravedno” i “poremetilo bi EU”.
Merkel smatra da bi Europska unija, u području zdravstva, trebala imati “veće ovlasti”, za što je možda potrebna i promjena Ugovora o Europskoj uniji.
Blokada izvoza cjepiva je “katastrofalna”
Komisija je početkom ožujka blokirala izvoz 250 tisuća doza AstraZenecina cjepiva u Australiju, jer ta tvrtka ne ispunjava svoje ugovorne obveze o isporuci cjepiva Europskoj uniji.
Europska unija tvrdi da AstraZeneca nije izvršila svoj dio ugovornih obveza, zbog čega se cijepljenje u Europskoj uniji odvija znatno sporijim tempom nego, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu. Čak 50 posto Britanaca primilo je barem jednu dozu cjepiva, dok je 16 posto stanovnika te zemlje cijepljeno s obje doze.
Od zemalja članica Europske unije po pitanju cijepljenja najuspješnija je Mađarska, u kojoj je obje doze cjepiva primilo 15 posto stanovnika, a 34 posto barem jednu dozu. U Njemačkoj je u potpunosti cijepljeno 6, 8 posto stanovnika, dok je jednu dozu primilo 21 posto Nijemaca, navodi New York Times.
Bruxelles tvrdi da AstraZeneca favorizira Veliku Britaniju, što britansko-švedska kompanija odbacuje.
Dio doza namijenjenih Velikoj Britaniji proizvodi se u Belgiji, zbog čega se u jednom trenutku spekuliralo o mogućoj blokadi izvoza.
“Izrael ne bi mogao biti cijepljen da im Europska unija nije izvezla (cjepiva)”, kazala je Merkel.
“Latinska Amerika ne bi imala cjepiva, da ih nismo izvezli”, poručila je njemačka kancelarka, dodavši da bi to bilo “katastrofalno”.
Merkel drži da je na brzinu cijepljenja utjecao i odnos Europske unije prema farmaceutskim kompanijama.
“Nismo dobro tretirali naše farmaceutske kompanije posljednjih godina. Bilo je puno premještanja farmaceutskih kompanija u SAD”, kazala je.
Korištenje ruskih i kineskih cjepiva slabi EU
Merkel je kritizirala korištenje kineskih i ruskih cjepiva protiv covida-19, prije odobrenja Europske agencije za lijekove (EMA).
“Ne mislim da je to dobro”, kazala je Merkel.
Mađarska koristi rusko cjepivo Sputnik V i kineski Sinopharm, dok je Slovačka naručila 200 tisuća doza Sputnika V, zbog čega je, uslijed protivljenja koalicijskih partnera, premijer Igor Matovič morao podnijeti ostavku.
Rusija je početkom mjeseca zatražila od Slovačke da vrati cjepiva, zbog navodnog kršenja ugovora, nakon što je slovački regulator poručio da dostavljena cjepiva nisu istovjetna cjepivima koje su pregledavali međunarodni znanstvenici.
“Svaki put kada ne govorimo jednim glasom, ne izgledamo jako”, poručila je njemačka kancelarka.
“Ne želim da djelujemo zajedno samo kada je sve dobro, a da djelujemo na drugi način kada postoji kratkoročna korist. To ne čini Europsku uniju jakom”, zaključila je.
Weber: Moramo uključiti građane u jačanje Europe
Čelnici Komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća, potpisali su u ožujku ove godine zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Europe, koja je zamišljena kao javni forum u kojem će građani u sljedećih godinu dana moći reći kakvu Europsku uniju žele.
Europska pučka stranka održala je u srijedu online konferenciju posvećenu Konferenciju o budućnosti Europe na kojoj je sudjelovala i njemačka kancelarka.
Konferencija, za čiju je organizaciju zadužena potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, trebala bi trajati godinu dana i završiti usvajanjem zaključaka u kojima bi se sažeo sadržaj održanih rasprava, a onda bi temeljem tih zaključaka institucije EU-a trebale djelovati.
Višejezična digitalna platforma koja je u pokrenuta u ponedjeljak zamišljena je kao okosnica Konferencije o budućnosti Europe.
Ona će omogućiti građanima da iznesu svoja mišljenja o Europskoj uniji i prijedloge reformi.
"Ako želimo raspravljati o dodatnom jačanju Europe, onda moramo raspravljati o uključivanju građana", kazao je čelnik EPP-a Manfred Weber.
"Imamo platformu koja omogućuje sudjelovanje građana", dodao je.
Dubravka Šuica je istaknula kako je Konferencija "dio našeg odgovora kako bi učinili demokraciju prikladnom za budućnost".
"Demokracija koja dobro funkcionira utemeljena je na odnosu povjerenja i ne bi trebala biti uzeta zdravo za gotovo", dodala je.
