Izjava predsjednika Francuske da 'još nije vrijeme da se otkriju detalji' može se prevesti kao to da su Pariz i Berlin zapravo produžili rok za postizanje zajedničkog sporazuma do sastanka na vrhu G20 u Cannesu, zakazanog za 3. i 4. studenog.

Čini se da su Merkel i Sarkozy sinoć učinili najviše što su u tom trenutku mogli: porukom da je dogovor postignut poslali su pozitivan signal financijskim tržištima, dajući si još tri tjedna da se dogovore o detaljima sadržaja. Ukratko, Europa će dobiti 'konačan, globalan i brz odgovor do kraja mjeseca', a na sastanku G20 predstavit će se kao 'jedinstvena i s riješenim problemima', obećao je Sarkozy.

Fantomski dogovor ojačao euro

Fantomski dogovor Merkel-Sarkozy o dokapitalizaciji europskih banaka i osiguravanju kredita za gospodarstvo tako je ubrao i prve plodove: na valutnim tržištima ojačao je tečaj eura, a na europskim burzama jutros su porasle cijene dionica.

Svjetska financijska tržišta još su, međutim, oprezna, poučena ranijim iskustvima s proklamiranim najavama europskih čelnika o rješavanju krize u eurozoni. Činjenica da Sarkozy i Merkel nisu iznijeli cjeloviti plan za spašavanje posrnule eurozone, već su najavili da će to učiniti do sastanka G20, tjera ulagače na dodatan oprez.

Sarkozy tvrdi da su se dvije zemlje 'potpuno usuglasile', no s obzirom na to da se detalji plana još uvijek čekaju, sa sigurnošću se može zaključiti samo da su Merkel i Sarkozy suglasni da treba učiniti sve kako bi se ublažila europska dužnička kriza.

Nesuglasice Berlina i Pariza

Mediji izvještavaju da među Francuskom i Njemačkom postoje razlike u pristupu rješavanja krizi - Pariz preferira korištenje Fonda za europsku financijsku stabilnost (EFSF), a Berlin gura nacionalna rješenja.

Nova francusko-njemačka alijansa pokazuje se krhkom još od ljeta, a aktualne afere s francuskim bankama, kao što su Société Générale i Dexia, učinile su dogovor još ranjivijim. Na glavnu stavku o dokapitalizaciji banaka, stavovi se očito razilaze. Dok bi, prema pisanju njemačkih medija, Francuska htjela omogućiti nacionalnim bankama kojima je potrebna dokapitalizacija direktni pristup EFSF-u, Merkel se zalaže za održiva i dugoročnija rješenja u kojima bi se odluka o eventualnoj dokapitalizaciji banaka donosila na široj razini koja uključuje i MMF.

Potvrđen je i ostanak Grčke u eurozoni, a delikatnu operaciju vode tri institucije, Europska središnja banka, MMF i EU. Unatoč potencijalnim budućim potraživanjima, primjerice talijanskima prema Fondu za stabilnost, Merkel zasad ne želi povećavati fond od straha da Njemačka ne ostane jedini jamac europske krize. Njezina izjava da Europski fond za stabilnost mora 'osiguravati potporu čitavoj eurozoni' nadopunjena je stavom njemačkog ministra za ekonomiju, Philippa Roeslera, koji je sudjelovao na radnoj večeri nakon sastanka, koji odbija direktnu pomoć fonda bankarskim institucijama.

U zajedničkom francusko-njemačkom pothvatu šefovi dviju država jednoglasno su se pak složili oko jedne točke, a to je da su se promjene koje se trenutno implementiraju u europski financijski sustav trebale izvesti mnogo ranije te da se radi o dubokim strukturnim zahvatima, što bi trebalo objasniti odgađanje zajedničke odluke.

Posljednji u nizu planova o dokapitalizaciji banaka i rješavanje grčke dužničke krize, inače, stiže u ključnom trenutku. Početkom prošlog tjedna Grčka je priznala da neće postići fiskalne uvjete za novu tranšu međunarodnog kredita, agencija Fitch spustila je kreditne rejtinge Italije i Španjolske, a cijene dionica oštro su pale - S&P 500 indeks potonuo je na najnižu razinu u 13 mjeseci.

Zbog mogućeg bankrota Grčke, sve je izvjesnije da će banke morati preuzeti veći dio restrukturiranja grčkog duga od prethodno dogovorenog – prema još uvijek aktualnom planu, banke bi otpisale 21 posto vrijednosti njihova portfelja u grčkim dugovima – zbog čega je dodatno ugrožen njihov ionako složen položaj.

Dexia u vlasništvu Belgije

Belgijsko-francuska banka Dexia, prva velika europska banka kojoj je zatrebala državna pomoć zbog pojačane nesklonosti banaka da je kreditiraju s obzirom na njezinu izloženost prezaduženim državama eurozone, zasad je spašena. Njezinu belgijsku podružnicu za četiri milijarde eura kupit će država Belgija, čiji je premijer Yves Leterme objasnio da je nacionalizacija neophodna kako bi se belgijska banka za poslovanje s građanima izolirala od rizika šire grupe Dexia SA.

Europske banke trebaju kapitalnu injekciju od 200 milijardi eura, ustvrdio je prošlog tjedna čelnik europske podružnice Međunarodnog monetarnog fonda Antonio Borges. Njemačka kancelarka najavila je da će predstojeći izvještaj inspektora MMF-a, EU-a i Europske središnje banke pomoći u utvrđivanju sljedećeg koraka pomoći Grčkoj, a nakon sinoćnjeg sastanka Sarkozy je potvrdio da on i njemačka kancelarka u slučaju Grčke čekaju na izvještaj 'trojke'. Pritom, francuski predsjednik nekoliko je puta naglasio da se s Angelom Merkel slaže 'u svemu'.

'Prema dosadašnjim iskustvima u posljednjih 20 mjeseci, gotovo svaki put kada su se Njemačka i Francuska uistinu morale u određenom roku složiti ono nekog pitanja, one su to i učinile', optimističan je Holger Schmieding, glavni ekonomist Joh. Berenberg Gossler & Co. iz Londona.