Prisluškivanje visokih hrvatskih dužnosnika koje je priznala BiH ozbiljan je sigurnosni problem i treba ga što prije riješiti. Aktivnosti Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH praktički je priznao bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Dragan Mektić, ustvrdivši da se radilo o legalnoj operaciji te da to rade sve svjetske zemlje
Zbog afere oko prisluškivanja hrvatskih dužnosnika oglasio se i hrvatski premijer Andrej Plenković kazavši da se čuo telefonski s ravnateljem Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Danielom Markićem i po povratku iz New Yorka, u kojem se nalazi na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, očekuje njegovo izvješće na stolu.
Također, Ranko Ostojić izjavio je da je saborski Odbor za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost, čiji je on predsjednik, zatražio izvješće naših tajnih službi oko prisluškivanja hrvatskih dužnosnika iz susjedne BiH.
Sigurnosni stručnjak i dekan Sveučilišta Vern Vlatko Cvrtila za tportal je kazao da naše službe u protuobavještajnoj zaštiti trebaju te stvari otkrivati i upozoravati osobe koje bi mogle biti meta neke druge države, pogotovo ako se radi o dužnosnicima. Zapravo, to im je dužnost.
'Nas obavezuje interes građana i nećemo raditi ništa protiv ekonomskih interesa drugih država', kaže pak Mektić, dodajući da je sad jasnije zašto su neki dužnosnici i političari u posljednje vrijeme loše govorili o BiH. Ako govorimo o ekonomskim interesima Hrvatske u BiH, onda je svakako glavno pitanje u posljednje vrijeme sudbina posrnulog giganta Agrokora, koji u svom vlasništvu u toj zemlji ima niz vrijednih firmi te je shodno tome meta za prisluškivanje sigurno bio privremeni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, a moguće i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Moguća meta i predsjednica Grabar Kitarović
Moguće je da je meta bosanskohercegovačkih službi bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja se ne ustručava govoriti o rastućem problemu islamskog radikalizma, što ga službeno Sarajevo sustavno nastoji minorizirati. Štoviše, upozorenje na problem mnogi su shvatili kao udar na sve Bošnjake u državi pa su hrvatskoj predsjednici uvrijeđeno pisale Majke Srebrenice, kao i veliki muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović.
Cvrtila kaže da ako je BiH prisluškivala hrvatske dužnosnike, onda se taj problem mora rješavati na međudržavnoj razini.
'Takvo ponašanje se ne može opravdati izjavama tipa danas svi sve prisluškuju', smatra sigurnosni stručnjak i dodaje kako su u pitanju ozbiljni sigurnosni izazovi.
'Specijalni rat protiv Hrvatske'
'Zaštitom komunikacija naših političkih dužnosnika štitite neku vrstu suvereniteta i aktivnosti koje možda nekada i u nekom telefonskom razgovoru mogu biti dosta osjetljive i ako netko ima namjeru otkrivati te podatke da bi obavještajno djelovao prema vama, onda je to ozbiljan problem', smatra Cvrtila.
Tjednik Nacional, koji je razotkrio ovu priču, u svom ovotjednom izdanju objavio je kako je temeljem uvida u više tajnih izvještaja OSA-e došao do dokaza da ta služba 'vodi specijalni rat protiv Hrvatske, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske Vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH'. Tenzije s BiH u posljednje vrijeme su porasle - osim zbog priče o džihadistima, problem je postala hrvatska namjera da izgradi Pelješki most, ali i odlučan stav o potrebi zaštite hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini…
'Ako neka država ima sumnju da neki pripadnici diplomatsko-konzularnog osoblja druge države na njezinu teritoriju rade neke obavještajne aktivnosti, onda ju se u principu proglasi personom non grata jer je riječ o ozbiljnom incidentu ugrožavanja suvereniteta države, bez obzira na to što će se uvijek reći da to svi rade', naglašava stručnjak.
Prilično neuobičajeno ponašanje
Objašnjava da se takav slučaj podiže na razinu incidenta da bi se upozorilo drugu zemlju da je riječ o neprimjerenom ponašanju. Međutim bosanskohercegovački ministar Mektić još se hvali time da su prisluškivali Hrvatsku, što je, čini se, prilično neuobičajeno ponašanje.
'Riječ je o ozbiljnom sigurnosnom incidentu i moramo zatražiti određena objašnjenja. Prvo vidjeti je li to točno, potom zatražiti objašnjenja od države Bosne i Hercegovine, a to može biti javno i ne mora, i treće - da je to izjavio jedan ministar druge države, ozbiljan je sigurnosni propust u funkcioniranju te države. Ministar obrane Jozo Radoš je svojedobno bio otkrio da prisluškujemo Srbiju pa je tako ugrožena obavještajna operacija u kojoj su sudjelovale službe više država. Nakon Mektićeva priznanja mi ćemo poduzeti sve mjere obavještajne zaštite i više nas neće moći prisluškivati. To nam je na neki način i pomoglo', mišljenja je Cvrtila.
Potom je kazao i da smatra kako se ne radi o takvom tipu incidenta da bismo sada trebali zaustaviti odnose s BiH, mada se to često događa u takvim tipovima incidenata.
Napomenuo je da je premijer Plenković jasno rekao da je nama BiH najbliža. Na određeni način ne želimo na tom tipu incidenata stvarati politiku koja bi bila zaoštravanje odnosa. Zaključno je kazao da je riječ o ozbiljnom incidentu i da ga treba istražiti te vidjeti koje su eventualno posljedice i što se otkrilo u tim razgovorima dužnosnika, ali i stvoriti sve pretpostavke da se takvo nešto više ne ponovi.