Predstavljajući HNB-ovu polugodišnju informaciju, zamjenik guvernera Relja Martić kazao je da HNB još uvijek može davati zadovoljavajuće ocjene financijske stabilnosti i otpornosti, no protekom vremena 'nepovoljna kretanja u okruženju i u EU, te slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva, loša poslovna klima i izostanak investicija itekako predstavljaju rizik za tu stabilnost'.

'Mi se jako brzo približavamo granici od 60 posto BDP-a javnog duga, a teret otplata kamata je sve teži, rejting je smanjen ispod investicijskog praga, percepcija rizika zemlje je veća, a predvidivost ponašanja i percepcije i sentimenta vanjskih tržišta financijskih je sve manja. Uvjeti i mogućnosti financiranja deficita proračuna su teži i upitni, ja bih rekao. Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, i to ne preko prihodovne strane jer se prihodovna strana teško više može povećavati', kazao je Martić

Jedini brži izlaz iz ove krizne situacije vidi u reformama i mjerama kojima bi se poboljšala poslovna klima i otklonile prepreke, te stvorili poticajni, privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala, u prvom redu u izvozne poslove.

No iako je Martić kazao da će HNB nastaviti politiku koja jamči relativno stabilan tečaj i relativno nisku inflaciju, uz veliku likvidnost i strukturni višak likvidnosti, kako bi time pomogla ubrzavanju rasta kreditne aktivnosti i investicija, žestoke kritike stigle su iz oporbe.

'HNB sebe proglašava neutralnom i bez ikakve odgovornosti za ovu nimalo komotnu situaciju. Pa nije jedina zadaća HNB-a očuvanje stabilnosti cijena, već i pogledajmo malo šire što rade središnje banke u Europi i one izvan Europe. Znači, treba podrška gospodarskom rastu i razvoju. U tom pravcu HNB nije učinila gotovo ništa. HNB jest i treba biti neovisna u provođenju monetarne i devizne politike, ali ne može biti izuzeta od odgovornosti za ukupnu gospodarsku situaciju. Rast inflacije, visoke kamatne stope u vrijeme depresije, ogromna nelikvidnost gospodarstva, samo su neki od problema za čije je rješenje neophodan snažniji angažman HNB-a. Ispada da je ključna zadaća HNB-a obrana tečaja, obrana interesa banaka i obrana interesa uvoznika', kritizirao je Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista.

Zamjenik guvernera nije se mogao složiti s time da HNB ništa nije napravila.

'HNB već desetljeće provodi jednu zaista kontracikličku politiku i ta je monetarna politika u godinama buma kočila, a u godinama kriza otpustila monetarne kočnice, ukinula niz restriktivnih mjera i na taj način smanjila regulatorni trošak banaka. I time smanjenim troškom i vrlo visokom likvidnošću u sustavu pokušala se akomodirati nastaloj situaciji, ali i dalje vodeći računa prije svega naravno o svojoj osnovnoj zakonskoj zadaći, a to je kao što znate održavanje niske inflacije. Dakle, naša Središnja banka radi u ovoj krizi isto što rade i druge središnje banke, samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i s hrvatskim specifičnostima', kazao je Relja Martić
Zamjerke su stigle i od HDZ-a, čija  bivša ministrica financija Martina Dalić smatra da je HNB-ova polugodišnja informacija nepotpuna, jer sadrži samo brojke, a nema ekonomske ocjene stanja, za što HDZ-ovka smatra da su u HNB-u sposobni dati.

'HNB nema se razloga sustezati od stručnih i jasnih ocjena našeg ekonomskog stanja i nema se razloga sustezati od davanja doprinosa izlasku iz krize. Osim toga mi ponekad možemo čuti na različitim javnim događajima da predstavnici HNB-a ipak imaju određenu viziju i određene prijedloge kako unaprijediti i kako razriješiti ili makar poboljšati gospodarsko stanje u Hrvatskoj. Međutim, predstavnici HNB-a takve su stavove voljni i spremni iznijeti na različitim konferencijama, ali u Hrvatskom saboru ne', kazala je Dalić

Odgovorio joj je na početku svog izlaganja HNS-ovac Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije. 'Nije mi jasno da l' možda HDZ traži, nakon Crkve, i u HNB-u saveznika protiv ove vlade, koja ipak uspješno brodi u ovim recesijskim vremenima. A za razliku od vremena HDZ-ove vlade kad jasno smo čitali u prošlim izvješćima da nije bilo suradnje monetarne i fiskalne politike, mi danas imamo suradnju fiskalne i monetarne politike i to je ključ suradnje ekonomskih stručnjaka iz Hrvatske narodne banke i Vlade Republike Hrvatske. Da li je to idealno, da li je dovoljno? Naravno, ne, toga uvijek nedostaje, posebno u kriznim vremenima', kazao je Gjurković

'Ja se samo zalažem i tražim što veću stručnost i profesionalnost u ocjeni našeg aktualnog ekonomskog stanja, a zašto vi mislite da ako bi HNB iznio takvu ocjenu, da bi ona bila protiv ove vlade? Možda je sve super, možda biste dobili plus pet za sve ove rezultate koje je HNB u svom izvještaju propisala. Nemojte se dakle protiviti stručnoj, ekonomskoj ocjeni ekonomske politike koju vodi ova vlada. Za to nema razloga, možda dobijete i pozitivne ocjene, makar sumnjam, osobno sumnjam', replicirala mu je Dalić

Na suradnju Vlade i HNB-a osvrnuo se i bivši HDZ-ov ministar gospodarstva Đuro Popijač, upitavši Gjurkovića da li je HNB blagoslovila povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto, s obzirom da je HNB odgovorna za stabilnost cijena.

'Ovdje oni kažu, rast inflacije četiri posto, to je prije svega bila posljedica administrativnih odluka na osnovi kojih je povećana stopa PDV-a s 23 na 25 posto i na osnovi kojih su poskupjele električna energija, plin itd. I onda kažu nakon šoka izazvanog povećanjem stope PDV-a, povećale su se i cijene energenata za stanovništvo, mjesečne stope itd., itd. Dakle, znamo da je to ekonomski rječnik analitičara u HNB-u, ali razumijemo da je neki analitičar u HNB-u doživio šok, a zamislite tek kako su građani Hrvatske doživjeli šok - povećanje cijena svega i svačega u Hrvatskoj što je prouzročilo i pad potražnje pa i time pad industrijske proizvodnje i na kraju krajeva rezultiralo sa 60 tisuća novih nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. To je rezultat vaše suradnje', kazao je Popijač.

Međutim, odgovor nije izostao od HNS-ovca Gjurkovića. 'Umjetno pumpanje potrošnje je stvorilo i umjetne brojke. A onda kada uvodite red u državu pa kažete, porez se mora platiti, plaće se moraju isplatiti, doprinosi se moraju isplatiti, onda odjednom se vidi da je to sve skupa bilo nerealno, da je to bilo izmišljeno radi politike, a ne radi realnog života i gospodarstva. Naravno da će nažalost na Zavodu za zapošljavanje doći do povećanja broja nezaposlenih kada ste imali 60 tisuća radnica i radnika u tvrtkama koji 365 dana nisu isplatili plaću. Pa oni su već bili na Zavodu za zapošljavanje, u biti realno su trebali biti, a vodili su se kao zaposleni', odgovorio je Gjurković.

S procjenama kako izvještaj HNB-a pokazuje da je sustav stabilan nije se mogao složiti HDSSB-ov Dinko Burić. 'Stabilno je to da je profit banaka cijelo vrijeme prisutan nešto manje, ali je i dalje prisutan, a te iste banke nisu u vlasništvu Republike Hrvatske nego su u vlasništvu stranaca. Pa nije zadaća niti HNB-a niti ekonomske politike Vlade da štiti profit stranaca, nego da omogućava bolji život građanima Republike Hrvatske. Ekonomska politika Ive Sanadera i one prošle vlade je dovela Hrvatsku u bananu. Ali ekonomska politika ove vlade dovela je hrvatske građane sad u gajbu punu banana', kazao je Burić

Burićev stranački kolega Boro Grubišić kazao je pak da je HNB-ova Polugodišnja informacija pokazala da HNB 'otuđena i alijenirana' od svih tokova života u Hrvatskoj, te da je ne zanima sudbina građana.

'Znate li kako završava neželjeno dijete koje napuste roditelji? Završava u sirotištu. A tko bi se to trebao brinuti o hrvatskoj državi, o hrvatskom narodu i o hrvatskim građanima? Trebali bi se brinuti otac i majka. Otac kreator fiskalne politike Linić i majka guverner HNB-a. Taj otac Linić udario porezima po narodu, poskupljenjima, a guverner nas prepustio poslovanju komercijalnih banaka. Kakva je to naša sudbina? Jesmo li mi zapravo kao građani i kao hrvatska država siročad na vjetrometini stranih banaka, svjetskih korporacija i stranog kapitala? Jesmo. Vi mi potvrdite da je drugačije, a nije', kazao je Grubišić.

Govoreći o HNB-ovoj Polugodišnjoj informaciji SDP-ova Nadica Jelaš spomenula se i kako je 2012. bila četvrta godina zaredom u kojoj je zabilježen gospodarski pad. 'U te četiri godine kumulativni pad hrvatskog gospodarstva iznosi više od 10 posto, industrijska proizvodnja pala je gotovo 30 posto. Istovremeno, građevinarstvo je palo 60 posto i to nije samo zabrinjavajući podatak, to je opasan podatak, naprosto iz razloga što govori da nema ili još uvijek nema investicija, čak ni onih na dnevnoj razini, a kamoli onih velikih kapitalnih. Kumulativna posljedica ovakvih negativnih kretanja je eskalirajuća nezaposlenost. U četiri godine izgubljeno je preko 140 tisuća radnih mjesta. Životni standard hrvatskih građana urušio se više od 20 posto', pobrojala je Jelaš.

HDSSB-ov Zoran Vinković spočitnuo joj je da ova vlast nije izabrana da se bavi prošlošću, nego da, među ostalim, i smanji broj nezaposlenih.

'Ako se gospodarstvo želi pokrenuti, tada se porez na dodanu vrijednost smanjuje, on se ne povećava. Sjetite se i sami u prošlom mandatu kako su pojedinci vikali kad je Šuker uvodio PDV sa 22 na 23 posto. To je bio sulejmanizam, a ovo sada ovo je katastrofa. Tada smo bili u banani, kaže Burić da smo sad u gajbi banana. Ma ni u gajbi. Mi smo na plantaži banana. Mi smo majmuni koji gledaju kako nas vodite u propast', kazao je Vinković.