Novi premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski u ponedjeljak je službeno preuzeo tu funkciju, a rekao je da ostaje privržen "europskoj integraciji" i koristio je službeno ime svoje zemlje
Izostanak napretka prema članstvu u Europskoj uniji, nakon što je država zbog spora s Grčkom promijenila ime, kod makedonskog stanovništva stvorio je bijes koji je pomogao nacionalistu Mickoskom i njegovoj stranci VMRO-DPMNE da pobijedi koaliciju lijevog centra na izborima u svibnju.
Isti dan održan je drugi krug predsjedničkih izbora na kojima je pobijedila Gordana Siljanovska-Davkova, kandidatkinja stranke Mickoskog.
Ona je već privukla pozornost regije jer državu zove samo „Makedonija”, umjesto „Sjeverna Makedonija”, što je Atena kritizirala. Novo ime često ne koriste ni Mickoski i vodstvo njegove stranke.
Sjeverna Makedonija geografsku je odrednicu dodala 2019. kako bi završila dugi spor s Grčkom u kojoj se nalazi istoimena regija. Skoplju je to omogućilo ulazak u NATO, a trebalo je ubrzati i pridruživanje EU-u, što se nije dogodilo.
Put prema članstvu kasnije je blokirala Bugarska koja želi da Sjeverna Makedonija promijeni svoj ustav i prizna bugarsku manjinu.
„Nastavljamo stajati uz naše partnere iz EU-a”, rekao je Mickoski u parlamentu u inauguracijskom govoru u noći na ponedjeljak.
Taj 46-godišnji profesor strojarstva 13. je premijer zemlje od stjecanja neovisnosti 1991. godine. Najavio je da neće nikad pristati na ustupke Bugarskoj.
„Dok god sam premijer, neće biti promjene ustava”, naglasio je.
Mickoskijeva vlada broji 24 člana, a u parlamentu ima većinu sa 78 od 120 zastupnika.