Nakon većine prebrojanih glasova, konzervativna Nova demokracija preuzela je uvjerljivo vodstvo od 40,8 posto, nadmašivši radikalnu ljevičarsku Sirizu, koja je vladala od 2015. do 2019. i osvojila je 20,1 posto glasova. Grčko ministarstvo unutarnjih poslova predviđa da bi Nova demokracija mogla osvojiti 145 mjesta u parlamentu, šest manje od apsolutne većine. U ponedjeljak će grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou trima vodećim strankama - Novoj demokraciji, Sirizi te socijalističkom PASOK-u - dati tri dana redom za formiranje koalicijske vlade.

Ako nijedna od njih ne uspije, predsjednica će imenovati privremenu vladu koja će pripremiti nove izbore otprilike za mjesec dana. Premijer i čelnik Nove demokracije Kiriakos Micotakis rekao je kako vjeruje da je dobio jasan mandat.

"Rezultati glasanja su odlučujući. Oni pokazuju da Nova demokracija ima odobrenje naroda da vlada, snažna i autonomna", rekao je razdraganom mnoštvu ispred sjedišta stranke u središtu Atene. Rezultat je bio zapanjujući poticaj za Micotakisa, čija se administracija morala boriti sa skandalom prisluškivanja, s pandemijom covida, krizom životnih troškova i smrtonosnom željezničkom nesrećom u veljači koja je izazvala bijes javnosti.

Jednako tako, bila je to katastrofa za Sirizu i njezina vođu Aleksisa Ciprasa, vatrenog ljevičara koji se katapultirao na vlast 2015. zahvaljujući nezadovoljstvu birača drugim strankama zbog načina na koji su se nosili s dužničkom krizom koja je pustošila grčko gospodarstvo više od desetljeća. Cipras je nazvao Micotakisa kako bi mu čestitao na pobjedi, rekao je dužnosnik Sirize.