'Ne mogu shvatiti, ne znam koje bi moguće posljedice čovjek očekivao od mRNA, koja nije genetski modificirani organizam, nego je po mojem sudu puno manja intervencija, jer u organizam ne unosite nikakav novi virus niti cjeloviti organizam takve vrste, nego samo glasničku RNA koja dospijeva u jezgru i šalje informaciju za proizvodnju određenih proteina, koji pak potiču imunološki odgovor koji će biti spreman za susret s virusom.', objasnila je mikrobiologinja Ana Budimir cjepivo protiv koronavirusa proizvedeno po mRNA tehnologiji za N1 televiziju.

Dodala je kako ne može doprijeti do razmišljanja svih, ali ističe kako su i mnogi stručnjaci suglasni s time da bi radije odabrali ovo cjepivo jer se ne dolazi u kontakt s novim mikroorganizmima, niti umrtvljenim niti oslabljenim, kao što je slučaj s vektorskim cjepivom.

Budimir je istaknula kako s obzirom na način na koji se tehnologija isporučuje i funkcionira, ne vidi kojim bi mehanizmom ta tehnologija izazvala dugoročne posljedice.

'To nije nešto što se izumilo zadnjih mjesec ili dva, nego se na takvim vrstama isporučivanja genetske informacije radi zadnjih više od deset godina', istaknula je.

Što se tiče cijepljenja protiv covida-19 u KBC-u Zagreb, kazala je da se 'traži cjepivo više', da je na početku interes liječnika bio veći od ostalog osoblja, ali da se interes povećao za nekih tridesetak posto. Cijepe se u prvom redu oni koji rade s oboljelima od covida i s teškim bolesnicima.

'Moja velika želja i nada je da će epidemija jenjavati do ljeta, ali da ćemo biti bez maski, čisto sumnjam. Morat ćemo još neko vrijeme živjeti na taj način… Ali, bitno je da nam zdravstveni sustav ne bude preokupiran', kazala je.

Rekla je i kako je epidemija utjecala na kvalitetu zbrinjavanja svih drugih bolesnika u KBC-u Zagreb:

'Više nam je štete učinio potres jer su nam kapaciteti bolnički, prostorni, reducirani. To nam je umanjilo efikasnost. Međutim, pregrupirali smo se i funkcioniramo normalno. Neke klinike nisu nikad bile ispod optimalnog postotka pacijenata.'