Nakon mjesec dana pauze, saborski zastupnici vratili su se u parlamentarne klupe, a novu sjednicu započeli su tradicionalnim aktualnim prijepodnevom. No i prije samog početka postavljanja pitanja članovima Vlade, među lijevom i desnom stranom sabornice zaiskrilo je već kod utvrđivanja dnevnog reda
'Molim kolege da se ne smiju i cerekaju na pitanja koja su normalna. Mi smo u Saboru i ovo nije cirkus da se smijete. Molim vas da zakoni po hitnoj proceduri ne ulaze u Sabor jer nije istina da Zakon o grobljima mora ići po hitnoj proceduri. Molim vas, predsjedniče, da utječete na dignitet Sabora', pokušao je na početku sjednice pledirati HDZ-ov Josip Salapić.
Smijeh je s SDP-ovog dijela sabornice došao nakon što se Salapić pobunio da ne može pratiti utvrđivanje dnevnog reda jer nije dobio materijale i kazao da se protivi hitnosti donošenja svih predloženih zakona.
Nakon toga, bocnuo ga je i HNS-ov Goran Beus Richembergh upitavši ga protivi li se i hitnosti donošenja HDZ-ovih prijedloga zakona.
Nakon usvajanja dnevnog reda, stanku su zbog Bleiburga pokušali zatražiti HDSSB-ovci, no predsjedavajući Boris Šprem to im je odbio jer po poslovniku stanku ne mogu tražiti dok ne počnu raspravljati o prvoj točki dnevnog reda.
Aktualac je pitanjem otvorio SDSS-ov Jovo Vuković, koji je ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića upitao što policija radi po pitanju nasilja nad djecom srpske nacionalnosti. 'Dan nakon utakmice Hrvatska - Srbija sredinom siječnja učenici u Gračacu bili su šikanirani, no nikakvih sankcija nije bilo. U travnju su na Veliki petak učenici Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu gađani jajima i prozivani na nacionalnoj osnovi. Kada će se prestati s takvom praksom?' upitao je Vuković.
Ministar Ostojić poručio mu je da je 'policija u svim tim slučajevima radila uviđaje i aktivno traži počinitelje'.
Bivši HDZ-ov ministar zdravstva Darko Milinović svog je nasljednika, ministra zdravlja Rajka Ostojića upitao kojim će to mjerama spriječiti kolaps hrvatskog zdravstva.
'Rekli ste da ćete vratiti staru ulogu domova zdravlja i prepoloviti liste čekanja. Liste čekanja su produžene za 10 do 20 posto, a dugovi u zdravstvu povećani su za 780 milijuna kuna. Recite mi tri ključne mjere kojima možete spriječiti kolaps zdravstvenog sustava i zašto ste obmanuli javnost da je dug u zdravstvu sedam milijardi kuna ili je to način da prikrijete nesnalaženje', zapitao je Milinović i odbacio napise u novinama koji su govorili da je HDZ-ova vlada ostavila sedam milijardi kuna dugova u zdravstvu.
'Činjenice govore da se posljednje četiri godine nije dobro radilo. Ne samo činjenice, nego i Ustavni sud koji je rekao da ste nezakonito spajali bolnice. Da sam zločest, podsjetio bih vas da veledrogerije kažu da bolnice 1.000 dana ne plaćaju sanitetski materijal. Da sam zločest, rekao bih da je klinika za tumore 14 mjeseci bila zatvorena. Da sam zločest, citirao bi vam vašeg kolegu koji je rekao da je zadnje četiri godine bio loš socijalni i zdravstveni program. Ali nisam zločest. Ubuduće neće biti privatnog monopola. Vratit ćemo hrvatsku medicinu u vrh svjetske medicine. Proučite plan 21 i sve mjere koje smo donijeli u 100 dana', poručio je svom prethodniku Ostojić, no Milinović nije bio impresioniran.
'Priznati vlastito nesnalaženje je vrhunac moralne smionosti. Mogli ste priznati nesnalaženje, ali nisam siguran da zdravstveni sustav može 100 dana podnijeti vaše nesnalaženje', kazao je Milinović
Ministar zdravlja Rajko Ostojić upitan je od HSU-ovog Željka Šepera kada bi se mogla proširiti lista besplatnih lijekova jer je umirovljenicima u krizi vrlo teško preživljavati uz trokove liječenja. Ostojić je rekao da se neki lijekovi, koji se u praksi čine da uvelike pomažu pacijentima, među znanstvenicima još uvijek provjeravaju. Jedan od njih je i lijek za cirkulaciju koji će se naći na besplatnoj listi čim ih struka potvrdi i Europska agencija stavi svoju na listu.
Laburist Zlatko Tušak postavio je pitanje ministru rada i mirovinskog osiguranja Mirandu Mrsiću - kada će donijeti mjeru za zapošljavanje i zašto podilazi kapitalistima omogućujući besplatan rad mladih? Pitanje je obrazložio podatkom da je prosječna plaća u posljednja tri mjeseca pala za oko 250 kuna (s oko 5.700 na 5.400 kuna), a u godinu dana Hrvatska ima 18.000 manje zaposlenih.
Mrsić je na to odgovorio da to pitanje nije toliko za njegov resor, nego za ministarstvo gospodarstva, ali kaže: 'Hrvatska nije do 2008. godine napravila potrebne promjene i zato gospodarstvo ne funkcionira. Zavod za zapošljavanje i moje Ministarstvo ne otvaraju nova radna mjesta. Mi omogućavamo da mladi steknu nova radna iskustva i znanja koja će im pomoći da se zaposle kada otvorimo radna mjesta. Očekujem da će to krenuti krajem ove godine, ali i kad se sve učini, trebat će nam barem šest mjeseci da se pokrene gospodarstvo.'
Mrsić tvrdi da čak 60.000 mladih nikada nije radilo, a 10.000 visokoobrazovanih do 30 godina nema ni dana radnog iskustva: 'Zavod za zapošljavanje će voditi brigu o mladim ljudma, kontrolirat ćemo i poslodavce koji ih zapošljavaju, to neće omogućiti trgovačkim lancima da zapošljavaju samo te radnike. Većina mladih je spremna raditi i besplatno za iskustvo, mi smo rekli da to neće biti besplatno, nego da će dobiti naknadu i jednu godinu iskustva u radnoj knjižici.'
U kojem smjeru će ići izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i kako će se naći rješenje za, sada gotovo nemoguću, smjenu načelnika i gradonačelnika zanimalo je SDP-ovog Marina Jurjevića.
'Neposredan izbor gradonačelnika je korak naprijed i nećemo ga vraćati nazad. Zakonski predviđeno sredstvo, referendum, u jednom slučaju u kojem je korišten nije se uspio provesti i taj instiut očito nije pogođen. Sigurno je da ćemo uvesti institut istovremenih izbora u slučaju nedonošenja proračuna i tada bi se biralo ponovno vijeće i načelnik', najavio je ministar uprave Arsen Bauk, kazavši da će izmjene vrijediti od sljedećih lokalnih izbora.
SDP-ovog Borisa Kovačića zanimale su izmjene Zakona o otpadu. 'Zbrinjavanje otpada će se obavljati po količini, a ne kvadraturi stana. Hoće li taj novi model biti skuplji ili će računi biti niži?' zapitao je Kovačić ministricu zaštite okoliša Mirelu Holy
'Odredba koja se tiče volumena uvedena je jer jedinice lokalne samouprave sada imaju obavezu primarne selekcije i mi želimo motivirati građane da sami selektiraju i da im se tako računi smanje', pojasnila je Holy, dodajući da će visina računa ovisiti o tome hoće li se građani odlučiti za selektiranje, odnosno recikliranje ili ne.
Kada se misle smanjiti liste čekanja u bolnicama, zanimalo je SDP-ovu Lidiju Bagarić, a ministar zdravlja Ostojić poručio joj je da će se skoro uvesti novi model koji će liste čekanja razdijeliti na 'brze, kontrolne i redovite', čime bi se trebalo rasteretiti sustav.
Laburist Dragutin Lesar svoje je pitanje usmjerio prema premijeru Zoranu Milanoviću, upitavši ga do koje će nove granice nastavljati smanjivati cijenu rada, kupovnu moć i standard građana.
'Kupovna moć građana je u padu. Prosječna plaća zadnja tri mjeseca uzastopno pada. 22 posto zaposlenih ima plaću do 3.100 kuna. Zaduženost građana raste i dug građana je povećan za 2,5 milijarde. Poskupljuju računi', nabrajao je Lesar.
Riječi utjehe od premijera Milanovića nije bilo. 'Ne tražim od vas ništa i ne tražim da širite optimizam. Nakon što čujem ovakve stvari ispada da izlaza nema. Nisam maneken ili trgovac lažnim optimizmom. Nastojim promijeniti stanje koje nije dobro. Radim svoj posao. Stara poslovica kaže – kad nema vjetra, veslaj. I mi pokušavamo veslati. Do 2009. svima je bilo dobro i svijet je živio u nerealnoj slici. Nema rješenja za probleme koje ste naveli bez gospodarskog rasta. Borit ćemo se da zaštitimo najslabije, ali izlaza nema bez gospodarskog rasta i specijalizacije. Odgovora na pitanje koje ste postavili nema', kazao je Milanović.
Lesar mu se zahvalio na 'neoliberalnom odgovoru'. 'Podsjećate me na film 'Štefica Cvek u raljama života' jer ste se našli u raljama banaka, monetarnog fonda i krupnog kapitala', kazao je Lesar.
HDZ-ovog Radu Bošnjaka interesiralo je na koji što ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić planira poduzeti u vezi s usklađivanjem cijena električne energije.
'U Europi, osim u Sloveniji, ali u jednom drugom obliku, ne postoji nijedna vlada koja se stavlja u poziciju da se miješa u reguliranje cijena energenata jer to određuje samo tržište i nadam se da ćemo to shvatiti i promijeniti', odgovorio mu je Čačić.
Premijer Milanović trebao je odgovoriti i na pitanje HDZ-ovog Josipa Salapića kojeg je zanimalo kako premijer objašnjava velik udar na džepove građana poskupljenjem struje, goriva i hrane te što građani mogu očekivati od poteza Vlade osim straha.
'Pokušao sam već odgovoriti na slično pitanje, ali nema odgovora. Ne mogu vam zamjeriti što upozoravate na strah. Mi veslamo, vjetra nema, plina nema. Trudimo se očuvati socijalni model. Sve što sada radimo već je viđeno i ništa nismo izumili. Uz sve to, morate imati malo sreće. Borit ćemo se da se Hrvatska pokrene i krene rasti', rekao je Milanović, poručivši Salapiću i drugim zastupnicima da 'postavljaju konkretnija politička pitanja'.
'Prije pet mjeseci ste potpuno drugačije govorili. U zadnjih 100 dana ste malo govorili i ponašali ste se kao tajnik prvog potpredsjednika Vlade', spočitnuo je Salapić premijeru.
Potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa zanimao je pak stav premijera Milanovića prema rehabilitaciji Draže Mihailovića. 'U susjednoj državi na djelu je rehabilitacija četničke ideologije i sudska rehabilitacija Draže Mihailovića. Ta opasna gibanja u Srbiji nisu samo unutrašnja stvar Srbije jer je ta ideologija prouzročila masakre i klanja u Dalmaciji i Lici. U Domovinskom ratu pod četničkom kokardom počinjena su zvjerstva, pogotovo u Vukovaru. To nije samo unutrašnje pitanje Srbije, nego utječe i na stabilnost i ima reperkusije na Hrvatsku', konstatirao je Šeks
'Moje mišljenje je izuzetno negativno i prenosim ga i kolegama u Srbiji. Kažu da je to stvar suda i da i oni imaju negativno mišljenje, ali da se radi o sudskom postupku, na kojeg ni ja u Hrvatskoj ne bih imao utjecaja', kazao je Milanović