Iz Ureda predsjednika su priopćili kako su predsjednika Milanovića spomenuti stručnjaci upoznali i sa svojim primjedbama na predloženi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice koji je pripremilo Ministarstvo graditeljstva.

Navode kako su sudionici sastanka izrazili svoje nezadovoljstvo predloženim zakonom, jer je u njegovoj pripremi izostao studiozan i interdisciplinaran pristup.

Smatraju kako je potrebno sustavno sagledati sve aspekte obnove Zagreba budući da je obnova nakon potresa, tvrde, prilika i za modernizaciju Zagreba. Kao uzoran model naveli su obnovu Dubrovnika nakon potresa, jer je interdisciplinarno uključivao sve struke.

'Obnovu treba definirati struka poštujući načela cjelovite urbane rekonstrukcije koja podrazumijeva integralni pristup pojedinačnim objektima, bloku, sustavu javnih prostora i zelenih površina, prometu. Ovo je prilika generacija da grad Zagreb postane suvremena europska metropola i mjesto ugodno za život u 21. stoljeću'. poručio je Milanović.

Ljude slabijeg imovnog stanja zaštititi od mešetara

Istaknuo je da obnova treba biti provedena transparentno i pravedno te se mora zadržati čvrsta kontrola nad novcem i radovima, a ljudi slabijeg imovnog stanja mora se zaštititi od "mešetara".

'Moguće makinacije tijekom obnove imale bi devastirajući učinak na moral hrvatskih građana, ne samo građana grada Zagreba', naglasio je predsjednik.

Na sastanku s njim bili su dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Krunoslav Šmit, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Zvonko Maković, predsjednica Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata Lea Pelivan, predsjednik Društva arhitekata Zagreb Tihomil Matković.

Sastanku je nazočila i predsjednica Udruge hrvatskih urbanista Sandra Jakopec, potpredsjednica Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata Barbara Klemar, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Maja Furlan Zimmermann i predsjednica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat Levaj., stoji u priopćenju.