uoči oluje

Milanović odlučio: Dvojica ratnih heroja dobit će generalske činove

Bionic
Reading

Uoči obilježavanja obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, predsjednik Zoran Milanović u čin počasnog brigadnog generala promaknut će, posmrtno, brigadira Damira Tomljanovića Gavrana i bojnika Marka Babića, neslužbeno doznaje tportal s Pantovčaka. Obojica su bili su slavni ratnici i zapovjednici iz Domovinskog rata, ali za života nisu bili promaknuti

Predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u petak navečer upriličit će na Pantovčaku svečani prijem povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 29. obljetnice akcije Oluja. U ovom trenutku, to je ujedno i posljednja službeno najavljena aktivnost predsjednika Milanovića uoči proslave Dana pobjede u Kninu u ponedjeljak.

Milanović je u pravilu ratnim zapovjednicima uručivao odlikovanja, medalje i pohvale na Kninskoj tvrđavi 5. kolovoza, no ove godine svečani prijem upriličit će se ranije u Zagrebu kako bi se izbjegle gužve i presing s obzirom da se u nedjelju uoči proslave Oluje održava Sinjska alka.

Doznajemo da će Milanović u čin brigadnog generala promaknuti brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, junaka Domovinskog rata koji se u obrani Hrvatske priključio 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994. Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu.

Damir Tomljanović Gavran Izvor: Društvene mreže / Autor: Hrvoje Macan

Po njemu je nazvano Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika 'Damir Tomljanović Gavran', koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000., a predsjednik Milanović u svibnju ga je odlikovao Redom Bana Jelačića za izniman doprinos ustroju i razvitku OSRH. Uoči dodjele odlikovanja pročitana je povjesnica Središta osnovanog na inicijativu generala Ante Gotovine.

'To je bilo novo poglavlje za naše Oružane snage. Središte je služilo da formiramo kadar koji nam je najvažniji. To je bila 1994. godina, pripremali smo naše snage, posebno profesionalne postrojbe, za finalni obračun s agresorom. Radilo sa dan i noć, središte je stasalo s vrhunskim instruktorima, a u godinu dana bilo je formirano oko 800 pripadnika OSRH. Bili smo spremni za kraj rata, za oslobođenje naše domovine', prisjetio se tada general Gotovina.

Marko Babić

Po Marku Babiću, također heroju Domovinskog rata, nazvano je pak središte za obuku dočasnika i časnika Hrvatske vojske u Udbini. Središte za razvoj vođa 'Marko Babić' ima za cilj razvijanje visoko motiviranih, obučenih i kompetentnih vođa na temeljnim razinama zapovijedanja.

Polovicom srpnja, 11. naraštaj u Središtu za razvoj vođa 'Marko Babić' završio je obuku hodnjom od Udbine do Knina dugom 88 kilometara.

  • +15
Knin: Svečani prijam za vojnike 11. naraštaja Središta za razvoj vođa "Marko Babić" Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Prilikom otvaranja Središta u Udbini 2019. godine, tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nazvala je Marka Babić legendom obrane Vukovara s Trpinjske ceste, te je rekla da on kao i Blago Zadro, Predrag Matanović i Damir Tomljanović Gavran i danas vode hrvatske vojnike, kao njihovi vječni uzori.

Nakon pogibije Blage Zadre, upravo je Marko Babić preuzeo zapovjedništvo u Borovu naselju, te je uništio najviše tenkova na Trpinjskoj cesti.

Nakon pada Vukovara, njegovi suborci svjedočili su da Babić prema neprijatelju nije iskazivao mržnju, unatoč tome što su njegovi roditelji još 14. rujna 1991. godine odvedeni iz Vukovara i ubijeni u obližnjem selu Boboti. Poslije je odbio braniteljsku mirovinu, rekavši da je nije za to borio, nego za Vukovar i Hrvatsku.