Predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je dogovoren tekst deklaracije, kao kompromisno rješenje. 'Bilo je određenih prijepora, nesporazuma. Kosovska agenda bila je nešto ambicioznija, a zbog protivljenja Srbije neki dijelovi su ispušteni. To je prihvatljiva cijena. Mi smo tu da pomognemo državama u integracijskom procesu. Motiv nije ni mentorstvo ni tutorstvo, niti nečije osobne biografije, nego da se državama pomogne jer je u tome i naš interes', rekao je Milanović.

Postignuto je kompromisno rješenje iza kojeg svi stoje, a za godinu dana sudionici će se opet vidjeti, u Beogradu ili Prištini, najavio je Milanović.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je ranije da je pitanje promjene granica bilo glavno pitanje oko kojeg se lideri regije nisu mogli usuglasiti. Summit je napustio ranije od ostalih sudionika, te nije sudjelovao na zajedničkom ručku. Srpski mediji pisali su da je Pahor prilikom pripremnog posjeta Beogradu pokušao podmetnuti 'kukavičje jaje' u deklaraciju, s odredbom o nepromjenjivosti granica, no Vučić je dodao amandman o poštovanju državnih granica koje je utemeljio UN.

Milanović je odgovorio na pitanje o svom odnosu s Vučićem. 'Razgovorali smo tijekom konferencije, gdje je trebalo snižavati neke tonove', rekao je hrvatski predsjednik.

'Nisu svi u istoj točki zrenja napretka pregovora (s EU, op.a.). Recimo, Makedonija se nalazi u nemogućoj poziciji s obzirom na uvjete koji su im postavljeni, a tiču se sadržaja u udžbenicima povijesti. Slovenija je nekad postavljala uvjete Hrvatskoj, razumio sam to i nisam nikada osjećao da Slovenija želi napakostit Hrvatskoj ili je poniziti. Život ide dalje. Ovo što sada jedna članica EU-a radi Makedoniji ja nazivam trespassing, ulazak u tuđi intimni prostor. To se ne radi i tome ću se otvoreno suprotstavljati', najavio je Milanović.

Komentirajući koliko je Bruxellesu stalo do rješavanja tog problema, rekao je da 'ne postoji Bruxelles'.

'Ne znam koji bi se europski lider snašao slušajući naš razgovor. Tu dolazimo do problema srednjih službenika u raznim ministarstvima, koji kroje politiku prema regiji. To ne radi ni Merkel ni Macron, koji ima izbore i ima šanse, ali one nisu tako velike kao prije pet godina. I to će utjecati i na status Makedonije, Albanije, Kosova i Srbije', naglasio je Milanović.

Na Brdu kod Kranja u ponedjeljak ujutro počeo plenarni sastanak čelnika država zapadnog Balkana u sklopu inicijative Brdo-Brijuni, posvećen naporima u približavanju država jugoistoka Europe njihovu integriranju u Europsku uniju.

Uz predsjednike Hrvatske i Slovenije, Zorana Milanovića i Boruta Pahora, na današnjem vrhu čelnika sudjeluju predsjednik Albanije Ilir Meta, Crne Gore Milo Đukanović, Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, te tri člana predsjedništva BiH: Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Inicijativu Brdo-Brijuni su 2010. godine pokrenule Slovenija i Hrvatska zbog jačanja povjerenja i regionalne suradnje, te kako bi potaknule zemlje koje aspiriraju na članstvo da ustraju na reformama koje su potrebne za ulazak u Europsku uniju.

U ponedjeljak ujutro prije početka samita hrvatski predsjednik Zoran Milanović sastao se bilateralno s predsjednicima Kosova Vjosom Osmani i Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim. U nedjelju, uoči današnjeg "balkanskog" summita, na Bledu su se sastali Pahor i Milanović, izrazivši očekivanje da će na današnjem sastanku biti napravljen korak naprijed u tom pravcu.

Slovenija polovicom godine preuzima predsjedanje Vijećem EU-a i namjerava potaknuti bržu integraciju regije kao jedan od svojih prioriteta, a Pahor je to ocijenio važnim i za EU kao cjelinu iz geopolitičkih razloga. On se zauzeo za mogućnost da se zemlje nečlanice iz ovog područja u EU u budućnosti, ali što brže, uključe "u paketu", makar su u različitom položaju s obzirom na fazu pristupnog procesa.