Na dvodnevnom summitu čelnici će razgovarati o investicijskom planu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji bi trebao postati operativan do sredine sljedeće godine. Na dnevnom redu je i ukrajinska kriza i odnosi s Rusijom.

Da Junckerov investicijski plan drže ozbiljnim, države članice pokazale su time što su odmah u Bruxelles poslale gotovo 2.000 različitih projekata u vrijednosti od 1.300 milijardi eura. Hrvatskih projekata je 77 i to je zasad tzv. lista želja koja bi se mogla realizirati putem tih investicijskih projekata, ali još nije sasvim jasno kako.

Novac Juncker nema, izvještava HRT, a svoju zakonodavnu križaljku treba predstaviti početkom siječnja i dovršiti do ljeta. I zato večeras pošto-poto treba dobiti političku poruku čelnika Unije. Kako sada stvari stoje, zeleno svjetlo Juncker može očekivati, jer se radi o uspostavi europskog, a ne nacionalnih fondova za strateška ulaganja, vjerodostojnim projektima s vrlo jasnim ciljevima i na kraju, ne manje važno, jednostavnijim zakonodavstvom.

Pod znakom pitanja je novac - države nemaju nacionalne kvote, a nepoznanica je i isključuju li fondovi jedni druge, investicijski kohezijske ili kohezijski strukturne fondove. To su samo od nekih pitanja na koja će odgovore tražiti šefovi država i vlada, uključujući Zorana Milanovića

Trebale bi biti objavljene i nove mjere protiv Rusije zbog aneksije Krima, a očekuje se kako će potezi biti usklađeni s onima Sjedinjenih Država koje će proširiti sankcije na obrambenu industriju.

Europska Unija trebala bi proširiti zabranu i na investicije na Krimu, kojima se ciljaju ruski planovi eksploatacije nafte i plina u Crnom moru. Prvi je ovo summit koji će voditi novi predsjednik Europksog vijeća Donald Tusk