Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima svibnja, pokazuje sve vidljiviji pad izbornog optimizma hrvatskih građana. Taj se pad oslikava u padu potpore strankama koalicije, smanjenju potpore Vladi i njezinim politikama, ali i smanjenju pozitivnog doživljaja nositelja izvršne vlasti
Ljudi su, čini se, sve više zaokupljeni sve težim uvjetima života te je poskupljenje cijena energenata (pa i naftnih derivata) najznačajnija tema za više od polovice hrvatskih građana (što je i najveći izbor neke teme za događaj mjeseca u posljednjih tri godine).
Lijevu koaliciju okupljenu oko SDP-a prema Crodemoskopu podupire 35,7 posto ispitanika što predstavlja pad podrške u odnosu na rezultate iz prošlomjesečnog istraživanja (početkom travnja potpora je iznosila 37,4 posto, a u prvom poslijeizbornom mjerenju ona je iznosila 38,5 posto).
Tako se čini da su potezi nove vlasti, a posebno oni koji su posegnuli u kućne budžete, ne zaboravljajući ni važne odluke o brodogradnji, stečajevi nekih kroničnih gubitaša, kao ni neka kadrovska lutanja, imali učinka i na pad potpore kako vladajućoj koaliciji tako i strankama u pojedinačnim izborima. Isti su ovi potezi negativno utjecali i na doživljaj rada Vlade (najniža ocjena rada, kao i najniža potpora za politike Vlade od početka mandata).
Ovo klizanje potpore vladajućim nije iskoristila glavna oporbena grupacija s kojom je HDZ izašao na izbore. HDZ je zaokupljen svojim unutarstranačkim izborima i u ovom trenutku ne predstavlja ozbiljnog oporbenog takmaca. Naime, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio slabiji rezultat od prošlomjesečnog (sada 16,6 posto prema prošlomjesečnih 17,6 posto ili siječanjskih 20,2 posto). Ovo stanje s glavnim koalicijama u ovom trenutku su, barem na političkom planu, najbolje iskoristili Lesarevi laburisti koji su povećali svoj rejting na koalicijskoj ljestvici na 7,2 posto (s prošlomjesečnih 5,6 posto, odnosno 4,8 posto iz siječnja). Sve ostale liste, koje su ispod izbornog praga, i dalje im se popularnost kreće između 2,9 i 2,2 posto.
Nacionalistički performans, prema ovim rezultatima, nije pomogao HČSP-u da si podigne rejting. Umjesto potpore malim strankama i listama, zabilježen je porast udjela neodlučnih glasača (sada 21,5 posto, prema prošlomjesečnih 20 posto ili siječanjskih 10 posto. To je ujedno i najbolji pokazatelj topljenja optimizma izbornih promjena i splašnjavanja izbornih očekivanja.
