Ključni dio sadržaja na koji su se odnosile zaprimljene pritužbe u vezi programa emitiranog na HRT1 i HRT4 od 27. siječnja 2016. godine je izjava Zorana Milanovića koja glasi: 'Jučer (26.01.2016) smo vidjeli jedan filofašistički marš u gradu Zagrebu na kojem se skupilo nekoliko tisuća ljudi. To je ono što donosi HDZ i to je ono protiv čega ćemo se SDP i ja, Ranko, Boris i svi drugi, boriti. To neće proći u Zagrebu. Ako treba i mi ćemo izaći na ulicu, ali kao oporba. A najstrašnije u toj priči, da je ta gomila predvođena dvojicom korpulentnih filonacista od kojih je jedan potpredsjednik Hrvatskog sabora'.

Drugi medijski sadržaj u svezi kojega je Agencija zaprimila veći broj pritužbi odnosio se na prilog emitiran u Dnevniku 2 HRT1 od 24. siječnja 2016. godine. Voditelji Dnevnika Stipe Alfier i Tina Šimurina u najavi priloga navode 'kontroverzna stajališta' novoimenovanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koja se – kako su naveli - odnose na antifašizam. Novinarka u prilogu ministra kulture Hasanbegovića naziva 'najkontroverznijim i medijima najzanimljivijim ministrom u novoj Vladi'. Uz izjavu ministra Hasanbegovića te Frljića, u prilogu je emitirana i izjava filmskog redatelja Jakova Sedlara. Frljić je u prilogu izjavio: 'Gospodin Hasanbegović je logičan nastavak onoga što je HDZ i Tomislav Karamarko radio u proteklom vremenu i mislim da sad fašizacija Hrvatske ulazi u jednu fazu koja ima i formalni okvir.Mislim da bi svi koji rade u kulturi trebali biti duboko zabrinuti činjenicom da je ovaj čovjek na ovom mjestu'.

O polemičkim izjavama dopuštenima u javnoj raspravi

Nakon što su stručne službe Agencije prikupile potrebnu dokumentaciju, pomno pregledale i analizirale emitirani program, izvršile stručnu i pravnu analizu pristiglih pritužbi te s obzirom na kompleksnost teme zatražile i vanjsko pravno mišljenje, kako ističu u Agenciji, tako obrađen materijal prezentiran je Vijeću za elektroničke medije te je ono donijelo jednoglasne odluke da nije prekršen članak 12. Stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima koji se odnosi na govor mržnje pa slijedom toga nema niti odgovornosti HRT-a u konkretnim predmetima.

U donošenju u takve odluke Vijeće je pošlo od toga da je u slobodnom, otvorenom i pluralnom društvu pravo na slobodu izražavanja jedno od najdragocjenijih ljudskih prava, koje građanima jamči Ustav Republike Hrvatske i mnogobojne međunarodne konvencije koje obvezuju našu zemlju, a to pravo obuhvaća i pravo na slobodno izražavanje misli i vrijednosnih stavova, kao i pravo na primanje informacija koje mu žele priopćiti drugi (pravo javnosti da zna). No, i sloboda izražavanja ima određena ograničenja, ona nije apsolutna pa tako tzv. 'govor mržnje' nije obuhvaćen pravom na slobodno izražavanje, nego se i u Hrvatskoj i u drugim demokratskim zemljama sankcionira s obzirom na nacionalno zakonodavstvo, međunarodne izvore prava i judikaturu Europskog suda za ljudska prava, podsjećaju iz Agencije i u obrazloženju svoje odluke donose definiciju koja je sadržana u Preporuci ministarskog odbora Vijeća Europe No. R(97)20 i oko nje postoji široko rasprostranjen konsenzus pravne struke.

S obzirom na takva polazišta, Vijeće za elektroničke medije zaključilo je da se u slučaju pritužbi koje su se odnosile na medijski izvještaj o izjavi Milanovića ne može primijeniti govor omržnje, naime, njegove
izjave, između ostaloga, o '…filofasišističkom maršu', kao i da '… je gomila predvođena dvojicom korpulentnih filonacista od kojih je jedan potpredsjednik Hrvatskog sabora…' izjave su 'koje se odnose na sudionike prosvjednog skupa odnosno pojedine njegove sudionike i on nije diskvalificirao sudionike skupa prema nekoj objektivnoj značajki njihova identiteta (npr. vjera, nacija ili etnicitet, spol, rod i slično), nego je izrazio vrlo polemičan stav prema ciljevima, izjavama i skandiranjima sudionika skupa, odnosno nekih pojedinaca koji su bili tamo prisutni'.

'Tu je dana njegova politička i društvena procjena jednog skupa i onoga što se je na njemu odvijalo, a što je u javnoj raspravi dopušteno. Njegova se izjava, stoga, ne može okvalificirati kao govor mržnje, pa čak ni ako su te tvrdnje motivirane njegovom osobnom 'mržnjom' prema 'filofašizmu', 'filonacizmu' ili sudionicima prosvjeda koji je tako okarakterizirao', navodi Vijeće objašnjavajući dalje i da se jednako tako i ocjene Frljića mogu ocijeniti kao polemičke: 'Točno je da one izražavaju snažan animozitet i protivljenje politikama i mišljenjima ministra kulture Hasanbegovića kao i općenito novoj Vladi Republike Hrvatske. Iskazi Frljića ne mogu se podvesti pod definiciju govora mržnje jer ne predstavljaju poziv na agresiju, zagovaranje mržnje i nasilje protiv određenih skupina u društvu upravo radi svojstava njihova identiteta (etničkog, vjerskog, spolnog, rodnog i drugog)'.