Kolarić je podsjetio da se zalagao za ranije uvođenje strožih protuepidemijskih mjera još krajem listopada prošle godine.

'Situacija je sada prošla, ali moglo je biti drugačije tijekom drugog vala krajem listopada i početkom studenog prošle godine, kada smo mogli utjecati na mortalitet ranijim uvođenjem strožih mjera', kazao je Kolarić za tportal. Milanović je istaknuo da je Hrvatska s 8160 umrlih od Covida u samom svjetskom vrhu po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika te je pozvao stručnjake da to objasne.

'Imamo dvije tisuće mrtvih na milijun stanovnika, što je svjetski vrh. Njemačka ima tisuću mrtvih, Finska 406, a Švedska, koja nije poduzimala mjere - 1400. Neka mi to objasni netko od stručnjaka', pozvao je Milanović. Ponovio je i svoje stajalište da bi Stožer civilne zaštite trebao biti sastavljen od nestranačkih ljudi.

'To je pitanje povjerenja jer je ovaj stožer previše puta donosio odluke sinkronizirano s vrhom HDZ-a i Plenkovićem, koje su njima odgovarale i zadirale u temeljne ljudske slobode', rekao je Milanović.

Kolarić je podsjetio i na takozvani apel 26 hrvatskih znanstvenika koji su tražili uvođenje strožih mjera u prosincu prošle godine, u jeku drugog vala. Sve se to odigralo tjedan dana prije uvođenja strožih mjera pa se dogodila i priča oko izbacivanja ljudi iz Znanstvenog savjeta Vlade zato što su javno istupili.

'Tada smo kolegica Andreja Ambriović Ristov, kolege Nenad Ban, Ozren Polašek, ja i mnogi drugi upozoravali da nam je situacija poprilično loša i da smo na vrhu Europe. Neki drugi su govorili da smo prošli vrhunac i da nisu potrebne mjere, a kad smo ih uveli, rekli su da to nije zbog toga, nego zbog nečeg drugog', kazao je Kolarić i dodao da je tada jasno zagovarao da se uvedu strože mjere. Tada su, kaže, izišle i projekcije Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), a koje su bile jako loše i onda su nakon dva, tri dana uvedene strože mjere.

No zašto u odnosu na Švedsku, koju je spomenuo predsjednik, imamo tako puno mrtvih, a ta zemlja gotovo da nije imala stroge epidemiološke mjere? Kolarić kaže da ne bi uvodio Švedsku u tu priču jer njih treba uspoređivati s Norveškom, Danskom i drugim skandinavskim zemljama.

'Švedska ima puno veću smrtnost nego njoj susjedne zemlje koje su imale mjere i ta zemlja je sada konačno uvela restriktivne mjere. Oni su prošlog proljeća, odnosno njihov glavni epidemiolog Anders Tegnell, koji se kasnije i povukao, imali ideju prokuživanja, ideju 'krda', ali su promijenili taktiku', kaže, dodajući da postoje i kulturalne razlike.

'U Švedskoj će neke stvari ići na preporuku, dakle na osobnu odgovornost. Svakakvi čimbenici mogu utjecati na razliku u brojkama - od gustoće naseljenosti do običaja, pije li se kava u kafićima. U Švedskoj se ne pije toliko kava, nemamo grupiranje u kafićima, drugačiji je stil života, to je moja interpretacija, pa je kod njih generalno bilo nešto lakše kontrolirati epidemiju, ali, velim, njih treba uspoređivati s Norveškom, Finskom i Danskom, a ne s mediteranskim zemljama', poručio je Kolarić, dodavši da je nas bolje uspoređivati s Mađarima, Talijanima, Austrijancima i drugim okolnim zemljama.