CROBAROMETAR

Milanoviću potpora raste, Karamarku pada

25.11.2013 u 19:19

Bionic
Reading

Listopad je mjesec koji je oblježilo suočavanje sa stanjem u državnoj blagajni, proračunom za 2014, ali i događaji oko referenduma te stanje u Vukovaru. Sve to, čini se, nije se bitno odrazilo na političku scenu, vidljivo je iz posljednjeg Crobarometra koji objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi IPSOS PULS na 973 ispitanika. No posljednje istraživanje nije obuhvatilo događaje u Vukovaru gdje je blokirano državno izaslanstvo

Premijer Milanović listopad završava s potporom od 37 posto ili dva posto više u odnosu na mjesec prije. Njegov konkurent Tomislav Karamarko mjesec završava na 19 posto ili tri postotna poena lošije nego mjesec prije.

Usporedimo li isto razdoblje na vlasti, Milanović stoji lošije od Jadranke Kosor, koja je na početku svog mandata uživala potporu od 42 posto ili pak u odnosu na Ivu Sanadera, koji je 2006. uživao potporu 54 posto birača. Važno je napomenuti, bez da se ikoga amnestira, da je ovo peta godina krize. 2009. je prvi mjesec nove premijerke na vlasti i njezinog 'medenog mjeseca' s biračima, a 2006. kriza nije niti postojala.

Zoran Milanović, i unatoč sve izraženijim razlikama unutar svoje stranke, neprikosnoveni je lider birača SDP-a jer ga podupire njih 87 posto. Istodobno, Tomislav Karamarko takvu potporu može samo sanjati. Njega podupire 59 posto birača HDZ-a.

Predsjednik Josipović, koji krajem godine ulazi u izbornu godinu, uživa potporu 78 posto birača. Iza njega je Josip Leko koji ima potporu 53 posto, a Dragutin Lesar i Vesna Pusić imaju potporu 50 posto birača. Ivan Grubišić je na 49 posto potpore. Zoran Milanović i dalje predvodi drugi dio ljestvice političara. Podupire ga 37 posto birača. Ružu Tomašić podupire njih 34 posto, Silvana Hrelju 25 posto. Vladimir Šišljagić uživa potporu od 23 posto, a Tomislav Karamarko je s 18 posto na začelju.

SDP mjesec završava s potporom od 26,4 posto, a HDZ s potporom od 20,2 posto birača. U odnosu na mjesec prije SDP ima dva postotna poena porasta, a HDZ je pao za jedan posto.

Laburisti su i dalje na 10 posto potpore i treća su politička opcija. HNS se, čini se, stabilizarao na 4,7 posto. HSS uživa potporu od 3,9 posto. Slijede HSP dr. Ante Starčević s 3,2 posto potpore, a 3,2 posto potpore uživa HDSSB. HSLS ima 2,7 posto, IDS 2,5 posto, HSU 2,2 posto. Lista Ivana Grubišića je na 1,8 posto, a BUZ ima potporu od 1,4 posto. Ostale stranke dobivaju 3,1 posto potpore birača. Neodlučnih je birača 12,6 posto.

Listopad također završava pesimizmom. Istina, nema bitnih razlika od mjeseca prije i u ovom trenutku je 67 posto građana nezadovoljno smjerom kojim ide zemlja, a samo 21 posto građana je optimistično. To je i najlošije od srpnja ove godine otkada broj optimista opada. Ne zna njih 12 posto.

Kada se usporede svi ovi trendovi s dvije prethodne vlade, smjerom kojim ide zemlja tj. pesimizmom, sada je gore nego 2006. pod Sanaderom, a malo bolje nego 2009. pod Kosor. 2006. godine 29 posto građana mislilo je da zemlja ide u dobrom smjeru, 2009. njih 15 posto.

Vladinom politikom nije zadovoljno 61,5 posto birača, a zadovoljno je njih 29,2 posto. Ne zna 9,4 posto.

Tu je Milanovićeva vlada bolja, ali neznatno, od Kosoričine vlade koju je podupiralo 27 posto birača kada je preuzela Banske dvore. Istodobno, Sanaderova vlada je 2006. uživala potporu od 34 posto.

Vladajuća koalicija uživa potporu 77 posto birača koji vjeruju da će koalicija na vlasti biti do 2015. U to ne vjeruje 15 posto građana, a ne zna njih osam posto.

Zanimljivo je da u vladajuću koaliciju vjeruju svi – od birača vladajuće koalicije, njih 94 posto, pa do laburista kojih u opstanak Vlade vjeruje 90 posto te HDZ-ovih birača koji s 80 posto vjeruju da će Milanovićeva vlada odraditi cijeli mandat.

Predsjednik i dalje školskim ocjenama dobiva od birača 3,37 ili 'trojku', Vlada ima potporu 2,29 ili 'dvojku', a istom ocjenom mjesec završava i Hrvatski sabor ili s 1,95.