Sporna definicija obitelji u nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona, povučenog iz javne rasprave na doradu zbog žestokih kritika javnosti, problematična je ne samo zbog svog diskriminirajućeg sadržaja, već i zbog toga što bi takva 'krovna' definicija mogla rezultirati dodatnom pravnom nesigurnošću i još većim sudskim izazovima u ionako konfuznoj regulaciji obiteljskih odnosa u različitim aspektima života u Hrvatskoj
Prema nacrtu Obiteljskog zakona, obitelj u smislu tog zakona činili bi isključivo 'majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive'. Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, doocentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i članica Međunarodnog udruženja za obiteljsko pravo (ISFL), ističe da definiranje obitelji nije uobičajeno u komparativnim zakonodavstvima.
'Definicija obitelji uopće nije potrebna u Obiteljskom zakonu, a kad se to već napravilo, u našem slučaju napravilo se loše. Iz namjere da izbace izvanbračne i istospolne zajednice iz tog propisa, iz namjere konzervativnog usmjerenja zakona koji više preferira brak i bračne odnose nego zaštitu djece i osoba s invaliditetom, odredili su diskriminirajuću i retrogradnu definiciju koju bi najbolje bilo potpuno izbaciti', ocjenjuje Milas Klarić, dodajući da ta definicija nije jedini problem nacrta prijedloga Obiteljskog zakona - dapače.
Ipak, definicija obitelji osobito je problematična zato što je obitelj promjenjiva kategorija koju nema potrebe definirati u temeljnom propisu za reguliranje obiteljsko-pravnih odnosa, dakle Obiteljskom zakonu.
'Značenje obitelji mijenja se ovisno o različitim dijelovima svijeta i različitim vremenskim razdobljima, pa se tako razlikuju tradicionalna arapska i moderna europska obitelj, a niti te kategorije svaka za sebe ne mogu se jednoznačno definirati. Obitelj ne treba ograničavati definicijama, osim ako vam je možda cilj osnažiti brak u smislu tradicionalne crkvene vrijednosti', ističe Milas Klarić.
Ako vas tuče izvanbračni drug, hoće li to biti nasilje u obitelji?
Ministrica Murganić, braneći definiciju obitelji prije 'bukvice' premijera Andreja Plenkovića i povlačenja nacrta iz javne rasprave, branila se naglašavajući da se definicija predlaže samo za potrebe Obiteljskog zakona. Što to, zapravo, znači?
'Ministrica Murganić nažalost baš i nije dovoljno kompetentna za materiju o kojoj je riječ. Obiteljski zakon je lex specialis za definiranje obitelji. Kad ona kaže da se primjenjuje samo za potrebe tog propisa, time valjda implicira da u čitavom nizu drugih propisa imamo neke druge definicije, što također nije dobro jer nam je značajno otežano funkcioniranje u pravnom sustavu. Inače, lex specialis za sobom povlači moguće usklađivanje s drugim propisima, što kao posljedicu može imati i promjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa ako vas tuče izvanbračni drug, moguće je da se to usklađivanjem s Obiteljskim zakonom više ne bi smatralo nasiljem u obitelji', upozorava Milas Klarić.
Obitelj je već definirana u cijelom nizu zakona koji tretiraju obiteljsku materiju. U Zakonu o zaštiti od obiteljskog nasilja, recimo, obitelj je definirana veoma široko, pa se kao obitelj tamo računaju žena i muškarac u izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca; srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ograničenja; srodnici po krvi u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem; srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici; osobe koje imaju zajedničku djecu; skrbnik i štićenik; udomitelj, korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i članovi njihovih obitelji dok takav odnos traje...
Zakon o mirovinskom osiguranju znatno uže, dakako, definira članove obitelji koji ostvaruju određena prava u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, no pritom uredno uključuje životne partnere te ostale vezane osobe u skladu sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, koji izravno nalaže to da se ostali zakoni i prava koja iz njih proizlaze moraju jednako i nediskriminatorno primjenjivati i na životne partnere.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, čije su izmjene trenutno u javnoj raspravi, obitelj je zajednica koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno. Članom obitelji smatra se i dijete koje ne živi u obitelji, a nalazi se na školovanju, do završetka redovitog školovanja, najkasnije do navršene 29. godine života. Najglasniji kritičari predloženih izmjena zakona su tzv. gej udruge, koje upozoravaju da Vladi prijete tužbe zbog diskriminacije istospolnih životnih partnera i dokidanja njihovih stečenih prava.
Definirali samo Austrijanci i Slovenci
Većina europskih zemalja ne definira obitelj u svojim obiteljskim zakonima, a rijetki primjeri zakonskog određenja pojma obitelji nalaze se u austrijskom i slovenskom zakonodavstvu, kako je to konstatirala pokojna profesorica Mira Alinčić, do danas najveći autoritet za obiteljsko pravo u Hrvatskoj. Objasnila je da nesklonost zakonodavaca da obiteljsko-pravnom normom trajnije odrede pravni pojam obitelji uvjetuje spoznaja da obiteljski odnosi nisu statični i da se u njima stalno odvijaju procesi koji, prije ili kasnije, 'postojećim zakonskim rješenjima umanjuju ili čak oduzimaju početnu vrijednost i praktično značenje'.
Dubravka Hrabar, aktualna dekanica Pravnog fakulteta i članica užeg sastava Radne skupine koja je pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izradila povučeni nacrt prijedloga Obiteljskog zakona, jedna je od pet koautorica - uključujući Miru Alinčić - udžbenika 'Obiteljsko pravo', inače obavezne literature na navedenom fakultetu.
'U suvremenim pravnim izvorima u pravilu nema definicije obitelji, jer je teško pravno odrediti pojavu koja nije statična, na koju utječu socioekonomski čimbenici i druge (na primjer političke) promjene u socijalnom okružju. Osim toga, unutar obitelji, tijekom životnog ciklusa, mijenjaju se odnosi među njezinim članovima', piše u udžbeniku iz davne 2001. godine.
'Računaju na HDZ'
Ivana Milas Klarić upozorava na to da je u proteklih 16 godina očigledno došlo do velikih, ako ne i tektonskih promjena u socijalnom okružju, koje su, kako se čini, nagnale i Radnu skupinu s Dubravkom Hrabar da se ipak prihvati definiranja obitelji.
'To je klika koja misli da u ovoj zemlji nema dovoljno ljudi koji misle svojom glavom i pritom se usude reći to što misle. Računaju da je HDZ čvrsto iza njih i da će njihova druga, vrlo slična verzija Obiteljskog zakona, u konačnici ipak većinom ruku proći u Saboru. Bojim se da nisu u krivu', zaključuje Milas Klarić.