Na nacrt prijedloga Obiteljskog zakona s gnušanjem su se zasad očitovali SDP, Zagreb Pride, Autonomna ženska kuća, ali i HNS. Digla se tolika frka da je nepoznat netko u poslijepodnevnim satima uklonio sporan nacrt s portala e-Savjetovanje, gdje je još jutros bio dostupan svim građanima željnim uključenja u jučer pokrenutu javnu raspravu. 

Koalicijski partneri u Vladi poručili su ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić te premijeru Plenkoviću da neće podržati nacrt jer smatraju da je u 21. stoljeću potpuno neprihvatljiva definicija obitelji po kojoj bračni par bez djece nije obitelj.

Riječ je o prvoj takvoj definiciji uopće u zakonskom rješenju koji regulira obiteljsku materiju u Hrvatskoj.

'U smislu ovog Zakona obitelj čine: majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive', stoji u nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona. Iz toga proizlazi da supružnici ili izvabračni partneri bez djece ne predstavljaju obitelj, kao ni istospolni životni partneri s djecom ili bez njih, a zbog neprecizne formulacije nije sasvim jasno potpadaju li pod definiciju obitelji bake i djedove s unucima - primjerice, u tragičnim situacijama smrti roditelja. 

Skok u vlastita usta

Sporne odredbe predložila je Radna skupina na čelu s Tatjanom Katkić Stanić iz Ministarstva za demografiju, a prva na popisu članova užeg sastava radne skupine je Dubravka Hrabar, dekanica Pravnog fakulteta, poznata i po suradnji sa udrugom U ime obitelji. Radnu skupinu imenovala je ministrica Murganić u veljači, a cjeloviti popis objavljen je na stranicama Ministarstva.

U rujnu prošle godine, Hrabar je za tportal izjavila da se definicija izvabračne zajednice 'neće bitno mijenjati'. Promjena je, međutim, drastična. Novim prijedlogom zakona predviđa se da izvanbračni parovi samo u iznimnom slučaju mogu posvojiti dijete, a u isto vrijeme u Hrvatskoj je čak 80 tisuća parova neplodno, upozoravaju iz HNS-a. U SDP-u ocjenjuju da je riječ o povratku u srednji vijek, uz poruku: No pasaran. Eurozastupnica Biljana Borzan (SDP), zamjenska članica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta, potaknuta spornim nacrtom od kojeg se premijer Plenković pokušava distancirati najavila je da će u EP-u pokrenuti širu inicijativu protiv nadirućih konzervatnih 'obiteljaša' u Europi.  

Zagreb Pride, koji još 2011. godine nominirao Dubravku Hrabar za homofobkinju desetljeća, ocjenjuje da je nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona 'odlučan napad na sve obitelji u Hrvatskoj' nastao u režiji 'desno-klerikalnih glasova koji već pet godina sustavno djeluju protiv ljudskih prava u Hrvatskoj'.

Upozoravaju da Vlada sustavno briše iz zakona sve obitelji koje nisu raznospolni brak s biološkim potomstvom - novi set poreznih zakona, novi prijedlog Zakona o pravima hrvatskih branitelja, Zakon o socijalnoj skrbi itd. - te zaključuju da se radi o promišljenom i namjernom dokidanju stečenih prava, odnosno diskriminaciji obitelji i osoba koje su u životnom partnerstvu i izvanbračnoj zajednici.

Sanja Sarnavka tvrdi da je nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona u nomotehničkom smislu profesionalan i zapravo puno bolji od postojećeg, 'za kojeg su potrebna tri odvjetnika da protumače jednu odredbu', no tu se ujedno i iscrpljuju njegove dobre strane. Iako je, naglašava Sarnavka, postojeći zakon loš, zbog čega je udruga B.a.b.e. i tražila ocjenu njegove ustavnosti, aktualni nacrt definitivno je konzervativniji.

'Nema nikakvog opravdanja za uvredljivu definiciju obitelji i svi moramo reagirati kako bi se ona izbacila kroz javnu raspravu. Iako se naglašava da je definicija stavljena samo za potrebe ovog zakona, ona je kao takva potpuno nepotrebna. Zakonodavcu bi trebalo biti u interesu priznavati svaki oblik obitelji i zajedničkog življenja uz podjelu obveza i svega drugog', ističe Sarnavka za tportal, dodajući da je obitelj 'živo tkivo' koje se u urbanim sredinama mijenja iz dana u dan. 

Potpuno je nedopustiv i novi tretman izvanbračne zajednice, čija se prava anuliraju na način da izvanbračni partneri samo u iznimnim slučajevima mogu posvojiti dijete.

'Strašno je da se izvanbračni partneri stavljaju u drugi ešalon za posvajanje djece, a ionako je malo posvojenja u Hrvatskoj zbog zakučastih pravila. U postojećem zakonu izvanbračni partneri u pravima su izjednačeni s bračnima. Iako je točna tvrdnja pravnih stučnjaka da je problematično to što se izvanbračna zajednica različito tretira u različitim zakonima, rješenje nije u tome da se njihova prava smanjuju! Trebalo je i formalno izjednačiti prava, a potom prionuti na usklađivanje materije po drugim zakonima', upućuje Sarnavka, dodajući da od ovog nacrta puno nije ni očekivala znajući da na njemu radi pretežno konzervativna radna skupina na čelu s Dubravkom Hrabar.

Ocjenjuje i da je problematična odredba prema kojoj dijete ima pravo na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja, što se moralo staviti u nacrt zbog Konvencije o pravima djeteta, jer nema predviđenih instrumenata za njegovu provedbu. 

'Kako ćete ostvariti tu slobodu, kad djecu s mjesec dana nose na krštenje? Sporno je i što roditelji 'prije svih' drugih imaju pravo i slobodu odlučivati o odgoju i obrazovanju djece u skladu s vlastitim uvjerenjima. Postoje roditelji fanatici, koji imaju pravo odgajati dijete u skladu sa svojim vjerskim, moralnim i filozofskim uvjerenjima. Da bi imalo slobodu, dijete mora biti informirano i imati pravo izbora, a mi smo cijelo vrijeme u raspravama o kurikularnoj reformi slušali konzervativce koji ne žele da njihova djeca budu izložena spolnom odgoju', upozorava Sarnavka na nedostatak potrebnih mehanizama za poštivanje spomenute Konvencije.

U cijelom nacrtu Obiteljskog zakona, osim toga, samo jednom se spominje nasilje u obitelji – u slučaju zaštite obiteljskog doma, gdje se prvenstveno vodi računa o zaštiti i pravima djeteta, ističe Sarnavka.

'Oni će vam reći da je to riješeno u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, ali tužno je što se u nacrtu Obiteljskog zakona ne spominje zaštita pojedinki i pojedinaca - žrtava obiteljskog nasilja. Brak je u Hrvatskoj očigledno svetinja i ovo je prvenstveno zaštita braka', konstatira Sarnavka.