Udruga Partnerstvo za društveni razvoj podnijela je jučer prijavu Upravi za sustav javne nabave protiv niza političkih stranaka među kojima su i najveće: HDZ, SDP, HNS, HDSSB, IDS, zbog kršenja Zakona o javnoj nabavi, i to, ni manje ni više, u svim kategorijama tog zakona. No, iako zvuči bombastično, prijava je deplasirana jer političke stranke ne podliježu tom zakonu. Bi li trebale? To je druga stvar
Naime, prema spomenutom zakonu, svi oni koji više od 50 posto svojih prihoda dobivaju iz državnog proračuna ili pak proračuna lokalne samouprave trebali bi provoditi javnu nabavu prilikom kupnje materijalnih ili intelektualnih usluga. Stranke to ne čine iz jednostavnog razloga: Zakon o političkim strankama iste tretira kao neprofitne organizacije.
Zašto stranke ne podliježu Zakonu o javnoj nabavi, karikirao je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, koji je danas predložio tu temu na Odboru za ustav i politički sustav. 'Trebam li ja na javnom natječaju birati agenciju koja će mi voditi kampanju pa da tu agenciju dobije i SDP? To je bizarno', poručio je. S obzirom na brojne medije koji su objavili vijest i podatke Partnerstva za društveni razvoj, Lesar je danas predložio na Odboru da se to pitanje napokon skine s dnevnog reda, tj. da se napokon raznim tumačenjima Zakona o javnoj nabavi stane na kraj.
Predsjednik Odbora za Ustav i politički sustav, SDP-ov Peđa Grbin, to je odbio. Za njega tu nema dileme. 'Koliko ja znam, političke stranke nisu podložne Zakonu o javnoj nabavi', rekao je za tportal.
Lesar od ovog problema ipak ne odustaje, pa kaže kako će njegov klub zastupnika potegnuti to pitanje u Saboru, da se to već jednom raščisti. Svi su, kaže, taj zakon do sada čitali tako, jedino Partnerstvo za društveni razvoj tumači Zakon drugačije.
Lesarovi Hrvatski laburisti, zajedno s SDP-om, HDZ-om, IDS-om, HNS-om, HSU-om i HSDDB-om, spomenuti su u izvješću spomenute Udruge. Zakon je zasad takav da se ne odnosi na stranke. Unatoč tome, većoj transparentnosti i povjerenju građana u politički sustav koje iz dana u dan drastično pada, doprinijeli bi javnost podastreni dokumenti o javnoj nabavi, recimo, automobila za stranku ili pak odabir izvođača za veće građevinske zahvate u prostorima stranaka.
'Nama se čini da političke stranke nisu obveznice tog Zakona, međutim trebale bi se pridržavati općih načela transparentnosti. Također bi im financijska izvješća trebala biti detaljnija i transparentnija. No sukladno Zakonu za čije ih kršenje Udruga prijavljuje, ja ne vidim osnovu', zaključuje Dragan Zelić iz GONG-a
