Takve izjave 'prvih liječnika u Hrvata' definitivno su pomutile um hrvatske javnosti, ionako zabrinute zbog razvoja događaja oko širenja svinjske gripe i smjernica Kriznog stožera za praćenje pojavnosti gripe uzrokovane virusom A H1N1. Ako, pobogu, od cjepiva unaprijed bježi sama struka, zašto bi se cijepljenju i rizičnim nuspojavama podvrgli oni nemaju blage veze o tome što se kuha u medicinskim laboratorijima? Tim više što oprez prema novom cjepivu nije svojstven samo domaćim liječnicima.

U nedavnoj anketi više od 60 posto liječnika u Velikoj Britaniji poručilo je da se neće cijepiti protiv gripe H1N1. Zbog sve većeg otpora koji prema cjepivu iskazuju američki liječnici, zdravstvene vlasti američke savezne države New York u kolovozu su izdale naredbu da se deseci tisuća tamošnjih zdravstvenih radnika moraju cijepiti i protiv sezonske gripe i protiv H1N1. Uz trudnice, djecu, mlade do 24 godine starosti i kronične bolesnike, na listi prioritetnih skupina za cijepljenje medicinsko osoblje našlo se zbog visoke izloženosti virusu i opasnosti da, umjesto sprečavanja širenja bolesti, doprinese njezinom širenju.

Trudnice su osobito zabrinute. Iako istraživanja pokazuju da su one osobito osjetljive na virus, te je veća vjerojatnost da će zbog teških simptoma završiti u bolnici - u razdoblju od mjesec dana u SAD-u ih je umrlo šest - polovica trudnica ne želi primiti cjepivo protiv svinjske gripe. One, naime, od cijepljenja zaziru ne znajući kako će cjepivo djelovati na razvoj ploda, pri čemu ih potencijalne nuspojave zabrinjavaju više od posljedica same bolesti.

Rastuća skeptičnost prema potrebi cijepljenja protiv svinjske gripe može biti razumljiva s obzirom na blage simptome kod velike većine oboljelih, no upravo zbog nje vodeći ljudi u resoru, umjesto da zbunjuju, imaju zadaću objasniti stanovništvu, a osobito ugroženim skupinama, zašto je cijepljenje važno toliko da je Hrvatska naručila 1,5 milijuna doza i rezervirala još milijun. Za mišljenje smo se obratili predstavnicima infektologa i epidemiologa, koji su najpozvaniji da objasne što se zapravo događa i što nam je činiti.

Za razliku od ginekologa Milinovića i pulmologa Samaržije, infektolog Nikola Bradarić, voditelj Odsjeka za zarazne bolesti KBC-a Split, ne boji se cijepljenja. Smatra da ono treba ostati na dobrovoljnoj bazi, iako državne vlasti u svakom slučaju imaju pravo narediti cijepljenje ako prosude da je to potrebno.

'Mislim da će se svaki zdravstveni radnik, koji je iole odgovoran prema svom poslu i svojim pacijentima, cijepiti! Svake godine za sezonsku gripu stvara se novo cjepivo. I za novi soj treba nam novo cjepivo, koje je već sada u kliničkim ispitivanjima. Kada to prođe, cjepivo će biti registrirano, nakon čega će biti i primijenjeno', kaže Bradarić. Po svemu sudeći, novo cjepivo bit će tzv. mrtvo cjepivo s umrtvljenim virusom, koje neće imati nikakve opasnosti za nerođenu djecu. Trudnicama se, kaže Bradarić, takvo cjepivo osobito preporučuje jer se kod njih mogu očekivati komplikacije u slučaju zaraze virusom svinjske gripe.

Podsjetio je na epidemiju variole vere iz 1972. godine, kada su vlasti tadašnje Jugoslavije naredile masovno cijepljenje stanovništva tzv. živim cjepivom. Od ukupno 20 milijuna stanovnika tada je cijepljeno čak 16 milijuna duša. Kod mnogih se tada razvilo više nuspojava, od kožnih do neuroloških, nego što je bilo komplikacija od same bolesti, tj. prirodnih infekcija uzrokovanih virusom variole. U međuvremenu, tehnologija je napredovala, a tržištem su odavno zavladala 'mrtva cjepiva', koja u sebi sadrže dijelove određenih virusa ili bakterija, te ne dolazi do razmnožavanja uzročnika bolesti u organizmu. I cjepivo protiv dječje paralize, koje se nekada davalo na kockici šećera, danas se daje injekcijom i potpuno je sigurno. Živa cjepiva, poput onih protiv ospica, rubeole, paratitisa (zaušnjaka), vodenih kozica, žute groznice i tuberkuloze, sadrže žive sojeve pojedinih uzročnika, te nisu u širokoj primjeni.

Epidemiolog Jakov Kuljiš sa Županijskog splitsko-dalmatinskog zavoda za javno zdravstvo upozorava da 'trčimo pred rudo'. 'Dajmo vremena i prigode da vidimo s kakvim ćemo cjepivom raspolagati. Nije dobro istrčavati sa stavovima. Ono što vam mogu reći jest da se ja osobno, moja supruga liječnica, kćer i roditelji već godinama cijepimo protiv sezonske gripe', kaže Kuljiš, napominjući da, što je zemlja civiliziranija, to se u njoj provodi više cijepljenja. 'Naravno, svatko od nas može imati osobno razmišljanje i stavove. Kada su u pitanju neracionalni strahovi, ja ne mogu ni svoje susjede uvjeriti da se cijepe', kaže Kuljiš.

Uz napomenu da nije klinički farmakolog, Kuljiš objašnjava da će cjepivo proći maksimalne sigurnosne provjere prije nego što se nađe na tržištu. 'Riječ je o kompanijama koje imaju veće bruto dohotke od cijelog hrvatskog proračuna i oni se ne bi igrali sa svojim prihodima. Cjepivo će imati navedene indikacije, tko ga smije, a tko ne smije primiti. Ako ne bude garancija da je ispravno, neće se ni naći na tržištu. Pa gdje su veće odštete nego u SAD-u?' napominje Kuljiš.

Inače, očekuje se da će cjepivo protiv svinjske gripe u SAD-u biti dostupno najkasnije do listopada. Tamošnje zdravstvene službe preporučuju nekim skupinama stanovništva, među kojima su djeca i pretile osobe, da prime dva cjepiva protiv svinjske gripe, u razmaku od oko tri tjedna. Očekuje se će cjepivo razviti 'punu snagu' djelovanja u razdoblju od sedam do 14 dana nakon posljednjeg cijepljenja. Američkim zdravstvenim djelatnicima, trudnicama, roditeljima male djece i tinejdžera, te studentima preporučuje se da se cijepe tri puta: uz dva cjepiva protiv virusa H1N1, oni bi se trebali cijepiti i protiv sezonske gripe. Također, djeci mlađoj od devet godina koja nikada nisu preboljela gripu preporučuju se četiri cijepljenja - dva protiv sezonske gripe i dva protiv H1N1.