'Ministarstvo zdravstva ispunilo je sve zahtjeve Primorsko-goranske županije, a inspekcija je utvrdila da je ta županija bez znanja Ministarstva ukinula dežurstvo da bi ga kasnije vratila i župan Komadina je kriv', sasuo je ministar Milinović, ojađen mnogobrojnim kritikama na njegov račun zbog reforme hitne pomoći nakon što su u nekoliko dana od njezinog početka život izgubile dvije osobe.

'Ista priča kao u Primorsko-goranskoj je i u Istarskoj županiji, ali samo se o prvoj priča. Neću dozvoliti da si župani prisvajaju kad Ministarstvo napravi nešto dobro, niti da okrivljuju Ministarstvo kad su oni krivi', poručio je Milinović i zaključio da se iz dokumenata o tom slučaju, objavljenih na internetskim stranicama Ministarstva, 'vidi da je sada car gol i da je istina izašla na vidjelo te da su zbog toga i tamošnji obiteljski liječnici odustali od ranije najavljenog štrajka'.

Reformu hitne medicinske pomoći, uključujući 128 novih potpuno opremljenih vozila, ministar i potpredsjednik Vlade te HDZ-a istaknuo je kao jedno od postignuća u svojem mandatu, a kojima se želio pohvaliti pred javnošću s obzirom da, kako je i sam rekao, 'sutra počinje i službena kampanja za parlamentarne izbore pa će se s novinarima sretati negdje drugdje'.

Danas se 'novinarima zahvalio zbog toga što su pratili njegov i rad Ministarstva, ali ga i kritizirali, na čemu je', istaknuo je, 'također zahvalan, jer su kritike u opisu radnog mjesta i njemu i novinarima'. 'U svoje', podcrtao je, 'turbulentne četiri godine mandata, koje je izdržao jer rok trajanja ministra zdravstva su dvije godine, puno je toga učinjeno, a da nije bilo gospodarske krize, bilo bi učinjeno još više'.

'Odlukom Upravnog Vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 13. listopada ove godine za smanjenje lista čekanja usmjereno je dodatnih 20 milijuna kuna i u samo mjesec dana one su smanjene između 10 i 20 posto te se na njima nalazi 2.556 pacijenata manje', naglasio je Milinović i bacio se u daljnje nabrajanje 'svojih postignuća'.

'Pokrenuli smo 'ordinaciju bez papira' informatizacijom primarne zdravstvene zaštite i imamo e-recept, za koji smo pohvaljeni čak i od političkih protivnika', prisjetio se Milinović ako ne i jedine stvari zbog koje nije doživio jače kritike, a na koju je ponosan toliko da se nije mogao suspregnuti od ushićenog komentiranja i tumačenja gotovo svakog kadra i pojedinosti prigodnog jednominutnog filmića o 'povijesti', kojom smatra svoje uvođenje e-recepta, a do lipnja 2012. godine imat ćemo u potpunosti i e-karton.

Posljednjih nekoliko dana učestalo sklon stavljanju pod nazivnik povijesti svega što je vezano uz njega i stranku iz koje dolazi, Milinović nije mogao ne podsjetiti na još malo podataka iz prošlosti pa je tako upozorio da je 'prije zdravstvene reforme mjesečno generiranje novog duga zdravstvenog sustava bilo 200 do 250 milijuna kuna; dospjeli dug iznosio je oko 4,7 milijardi kuna, a zdravstvo je bilo sanirano iz državnog proračuna iznosom od 25,3 milijarde kuna'.

'Povećali smo sredstva za posebno skupe lijekove sa 25 na 450 milijuna kuna, za zanavljanje medicinske opreme 827,5 milijuna kuna, za transplantacijski program sa 34 na 84 milijuna kuna. Uvrstili smo 302 nova lijeka na listu HZZO-a, od čega 84 potpuno nova izvorna lijeka, dok su u razdoblju od 2000. do 2003. godine uvrštena ukupno samo 22 lijeka', pobrojao je Milinović. Pa nastavio: 'Omogućili smo smještaj roditeljima djece oboljele od malignih bolesti za vrijeme liječenja izvan mjesta stanovanja, smanjili dospjeli dug od 4,67 milijardi kuna na 1,73, odnosno dug HZZO-a za zdravstveno osiguranje od 2,05 milijardi kuna na 17 milijuna kuna i bolnički dug od 2,26 na 1,46 milijardi kuna', kazao je Milinović i zaključio 'da krize nije bilo, dug bi bio još manji ili da ga ne bi ni bilo'.