Prema odluci ministra Mrsića to je najmanji iznos koji poslodavac isplaćuje nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak. Na iznos plaće, odnosno iz iznosa te plaće, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer se uplaćuju unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

Šimo Orešković, predsjednik sindikata PPDIV-a, smatra da je ideja najniže plaće za sezonske radnike pozitivna, ali da bi minimalna nadnica trebala omogućiti jednaku zaradu kao i minimalna zajamčena plaća stalno zaposlenih.

'Minimalna plaća sada iznosi 3.000 kuna bruto, odnosno oko 2.400 kuna neto, pa bi barem toliko trebalo biti zajamčeno i sezonskim radnicima u poljoprivredi za rad za sve radne dane u mjesecu', kaže Orešković u telefonskom razgovoru za tportal.hr.

Sindikalist naglašava da su mnogi poslovi u poljoprivredi sezonski, pa je često nemoguće stalno zapošljavanje radnika, jer se primjerice obavljaju poslovi poput berbi, čišćenja, kontrole korova i drugo, ali da se na tim sezonskim poslovima radnici mogu zapošljavati do tri mjeseca.

'Ako u tom razdoblju rade sve radne dane, trebali bi dobivati i jednaku plaću kao stalno zaposleni. To je dnevno 100 kuna, a ne 72,10 kuna koliko propisuje ova ministrova odluka', kaže Orešković.

Ova odluka Ministarstva rada i mirovinskog sustava dio je programa legaliziranja sezonskog rada u poljoprivredi, u kojem je donedavno, prema neslužbenim procjenama, na crno radilo i do 100 tisuća ljudi. Tijekom 2012., u prvoj godini primjene prodano je 325.295 vrijednosnih kupona i 62.625 ugovora, odnosno toliko je osoba sezonski radilo.