Ministar Čačić očito je povukao ručnu, ali nas to neće uspavati i pratimo priču jer očekujemo promjenu smjera i taktike. Problem je što nisu došli ovdje i rekli što hoće s Petrokemijom, nego su otišli u Rusiju s ponudom u smislu – imamo jednu dobru firmu, je l' bi je netko htio kupiti', upozorava Željko Klaus, povjerenik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala za Petrokemiju.

Priča o privatizaciji Petrokemije, a time i neizvjesnoj sudbini tvrtke koja je oslonac gospodarstva Kutine i Moslavine, ali i Hrvatske, te očuvanja radnih mjesta za 2.300 radnika, pokrenuta je u medijima nekoliko dana prije najavljenog putovanja prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića u Rusiju.

U javljanju hrvatskim medijima iz Moskve ministar Čačić je prvo ustvrdio da 'Petrokemija nije bila predmet sastanka u Moskvi', no u istoj je izjavi i rekao da je 'otvorena i tema potencijalne privatizacije Petrokemije', navodeći da o tome mora odlučiti hrvatska Vlada.

'Petrokemija može opstati jer postojimo i nalazimo se na tržištu 40 godina. Peti smo izvoznik u državi i koliko proizvedemo, toliko i prodamo. Nikad ništa ne dobivamo iz proračuna jer smo prava temeljna industrija koja živi od svog rada – nekad s više, nekad s manje uspjeha. Naše gubitke nitko nije pokrivao nego mi sami', tvrdi sindikalist Klaus.

U svojim upozorenjima Vladi sindikalisti se pozivaju i na sporazum iz 1998. u kojem se hrvatska Vlada obvezala zadržati većinski paket u Petrokemiji označavajući je tvrtkom od strateškog interesa. Osim na tržištu Hrvatske, umjetno gnojivo iz Kutine plasira se i na tržišta u regiji, ali i u zapadnu Europu, pa i SAD.

'Petrokemija je temelj gospodarstva Kutine, ali i jedna od najvećih industrija u Hrvatskoj, jer je na nju naslonjena hrvatska poljoprivreda, ali i HŽ, Hrvatske ceste i prijevoznici, luke u Šibeniku, Rijeci i Vukovaru. Kutina je, zahvaljujući i Petrokemiji, treći ili četvrti grad izvoznik u Hrvatskoj', tvrdi kutinski gradonačelnik Davor Žmegač

Podsjeća i da je Petrokemija, inače jedina tvornica mineralnih gnojiva u regiji, prošle godine ostvarila dobit od 107 milijuna kuna te tvrdi da uz 'dobar poslovni plan u idućih pet godina mogu zaposliti od 300 do 500 ljudi'.

'Petrokemija ima prostor za rast, a prodati je samo zato da se dobije 400-500 milijuna u proračunu je neodgovorno i nema smisla. Bolje da se razmišlja kako razvijati firmu, a ne kako je samo tako prodati', poručuje gradonačelnik Žmegač.

Sindikalistima je na prvom mjestu strah za radna mjesta jer su poučeni iskustvima drugih pa tvrde da strani investitori u pravilu ne jamče nova radna mjesta, nego gubitak postojećih

'Strateška smo tvrtka jer proizvodimo hranu za hranu. Kad kod kuće imam problem s minusom na tekućem računu, zbog toga neću prodati kuću. Uvažavamo probleme ove države, ali smatramo da država treba zadržati Petrokemiju u svojim rukama, jer mi ne živimo od proračuna, nego ga punimo', tvrdi sindikalist Klaus.

Iako su, kako kaže, svjesni da je 'ručna povučena', radnici su na oprezu. Tvrde da ne dramatiziraju, ali i poručuju da su dobro organizirani, solidni i čvrsti. 'Ako smo još 1998. Tuđmanu rekli 'ne može tako', danas smo to spremni reći bilo kome', zaključuje Željko Klaus.

Premijer Zoran Milanović potvrdio je da 'nikakva službena odluka Vlade o Petrokemiji nije donesena. Ustvrdio je da se 'razgovara o svemu za što se smatra da može biti dobro za Hrvatsku i za ukupno gospodarsko stanje'.

'Postoje stvari koje ne idu u privatizaciju, koje su strateški resursi, ali i postoje trgovačka društva koja djeluju na tržištu i ona mogu biti kandidati za kvalitetnu privatizaciju i strateške partnere koji će donijeti kapital i znanje', poručio je premijer Milanović ponavljajući da 'nikakva odluka nije donesena'.