„Složene imovinsko-pravne odnose više neće trebati dokazivati, što je dosad znatno usporavalo proces”, rekao je Horvat predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o obnovi. Građani oslobođeni obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove

Izmjenama zakona građani se oslobađaju obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, a konstrukcijski će se obnoviti i nelegalizirani objekti koji se mogu legalizirati. Objekti koji se ne mogu legalizirati, primjerice oni koji se nalaze na magistralnim koridorima ili javno zaštićenim područjima, neće se obnavljati, kao niti oni u kojima na dan potresa nitko nije živio, pojasnio je ministar.

Ukida se također zabrana upravljanja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnog prava na tu nekretninu. Zakon određuje da će se novčana sredstva za obnovu višestambenih zgrada moći isplatiti i prije početka obnove, a za obiteljske kuće nakon završene obnove ili prema ispostavljenim računima. Predviđen je brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i zgrada tako da će za odluku biti potrebna suglasnost većine suvlasnika ili, ako predstavlja prijetnju za građane, i bez suglasnosti vlasnika. U slučaju rušenja višestambene zgrade, država će vlasniku stana na njegov zahtjev dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada, a u slučaju rušenja obiteljske kuće zamjensku kuću.

Ubrzavaju se postupci i diže prag javne nabave

Zakonskim izmjenama ubrzavaju se postupci javne nabave i diže prag javne nabave, dodao je Horvat uvjeravajući da će u sustav biti ugrađene antikorupcijske mjere radi sprečavanja zloupotreba u provedbi postupaka obnove. Ministarstvo graditeljstva, Središnji državni ured za obnovu i Fond za obnovu svakih šest mjeseci podnosit će Vladi sveobuhvatna izvješća o izvršenju svih poslova, istaknuo je. Na područjima pogođenim potresom pregledano je ukupno 49 667 objekata, od kojih je 32 911 označeno zelenom bojom, 10 600 žutom, a 5305 objekata crvenom oznakom. Do 20. rujna građani su podnijeli ukupno 12 346 zahtjeva za 10 281 zgradu, a ministarstvo je dosad donijelo ukupno 967 akata obnove, naveo je ministar.

Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, od čega 11,5 milijardi eura u Zagrebu i okolici, a 5,5 milijardi eura na Banovini. Što se tiče financiranja, Horvat je podsjetio kako je iz Fonda solidarnosti ukupno osigurano 683,7 milijuna eura, a očekuje se dodatnih 320 milijuna eura, 4,4 milijarde kuna osigurano je u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, zajmom Svjetske banke 183,9 milijuna eura, a 1,1 milijarda kuna iz proračuna.

Izmjene zakona o očuvanju kulturnih dobara i o Državnom inspektoratu

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je povezane izmjene Zakona o očuvanju kulturnih dobara, po kojima će ministar imati ovlasti utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu kulturnih dobara. Zbog izmjena Zakona o obnovi mijenja se i Zakon o Državnom inspektoratu kojim se dodatno jačaju građevinske inspekcije vezano za rješenja o uklanjaju objekata.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) uoči rasprave zatražila je stavljanje Zakona o obnovi izvan snage jer je od početka neprovediv. „Ono što krivo krene ne može dobro završiti”, kazala je Mrak Taritaš navodeći da je u godini i pol primjene zakona riješeno samo 9,4 posto zahtjeva.

„Tko je napisao taj zakon, je li ga netko podmetnuo ministru”, upitala je. Dario Zurovec (Fokus) zakon je ocijenio nakaradnim i promašenim. „Sada kada se diže prag javne nabave gledat ćemo jednu od najvećih pljački nakon privatizacije i predstečajnih nagodbi”, ocijenio je.