U svega dva mjeseca na slobodna javnobilježnička mjesta u nadležnosti varaždinskoga Općinskog suda Mostov ministar pravosuđa Ante Šprlje imenovao je najprije Anu Kalšan Mališ, a dva mjeseca kasnije i Tamaru Horvat, unatoč tome što je Hrvatska javnobilježnička komora (HJK) predlagala druge kandidatkinje. U Ministarstvu pravosuđa naglašavaju, međutim, da ministra ne obvezuje mišljenje HJK o tome kojem kandidatu treba dati prednost u odnosu na sve ostale kandidate, već ono ima isključivo savjetodavni karakter.

'Ministrovo pravo i ovlaštenje da o imenovanju javnog bilježnika odluči po slobodnoj ocjeni utemeljeno je na odredbama Zakona o javnom bilježništvu, a ostvaruje se odabirom između kandidata koji zadovoljavaju propisane uvjete, i to njihovim vrednovanjem u odnosu na sve propisane kriterije', objašnjavaju nam u Ministarstvu pravosuđa

Nesporno je, kako dodaju, da je u konkretnom slučaju odluka ministra donesena po slobodnoj ocjeni, ali u okviru i granicama danih zakonskih ovlasti, pri čemu su svi kandidati tretirani na jednak i ravnopravan način.

'Nakon što je utvrđeno da svih 12 kandidata ispunjava uvjete natječaja, zatraženo je mišljenje od služba odnosno tijela u kojima rade. Uzimajući u obzir ukupnost stručnih i profesionalnih okolnosti kao kriterije, odnosno postignute uspjehe i rezultate stručnih ispita i rada te vrste pravnih poslova na kojima je imenovani kandidat prethodno radio, ministar je donio odluku sukladno svojim zakonskim ovlastima', poručili su nam u Ministarstvu od kojeg smo zatražili objašnjenje odabira kandidatkinje, odnosno kriterije na temelju kojih je odabrao kandidatkinju s najtanjim javnobilježničkim iskustvom.

Usprkos ovim objašnjenjima, neki od kandidata koji su se javili na natječaj podnijeli su zajedničku upravnu tužbu. Smatraju, naime, da je rješenje o imenovanju nezakonito jer, kako navode, Ministarstvo uopće nije primijenilo odredbe Zakona o javnom bilježništvu kojim je propisano da će se 'prigodom izbora između više kandidata osobito u obzir uzeti njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli'.

'Ministarstvo je povrijedilo i odredbe Zakona o općem upravnom postupku jer se u rješenju donesenom na temelju (pre)slobodne ocjene samo formalno iznose razlozi zašto se daje prednost izabranoj kandidatkinji, a ne daju se razlozi isključenja ostalih kandidata od kojih svi ili barem većina imaju bolje reference, poput uspjeha na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrstu pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultate što su ih postigli u radu', stoji u tužbi te se upozorava da se iza pozivanja na 'slobodnu ocjenu može skrivati arbitrarnost, pa i samovolja tijela koje donosi odluku'.

Nezadovoljni kandidati u tužbi posebno ukazuju na to da izabrana kandidatkinja jedva zadovoljava osnovne uvjete za izbor javnog bilježnika jer ima tek nešto više od propisanih pet godina provedenih na pravnim poslovima nakon pravosudnog ispita i oko tri godine staža kao prisjednica javnog bilježnika.

'Među drugim, otpalim kandidatima ima onih koji su radili znatno dulje i na znatno složenijim pravnim poslovima od izabrane kandidatkinje te postigli i bolje rezultate. Bez namjere omalovažavanja bilo čijeg posla, jasno je da pravničko iskustvo u Zavodu za hitnu medicinu na kojem je izabrana kandidatkinja provela dvije od pet godina na pravnim poslovima nisu kvalitete koje bi joj davale prednost nad drugim kandidatima sa znatno duljim respektabilnijim pravosudnim, javnobilježničkim i odvjetničkim karijerama', navode tužitelji koji ukazuju i da je na prethodnom natječaju za javnog bilježnika imenovana osoba bez i jednog dana staža u bilježništvu, a bilo je kandidata koji imaju i više od desetak godina staža u toj službi.

Uz to što se pitaju kojim se kriterijima vodio ministar dajući prednost kandidatkinji čija je karijera nekonkurentnija onima ostalih kandidata, tužitelji se isto pitaju ima li smisla uopće provoditi natječaje pri izboru javnih bilježnika s obzirom na ekstenzivno tumačenje slobodne ocjene.

'Mogla bi se inicirati izmjena zakona kojom bi tijelo koje imenuje javne bilježnike bilo ovlašteno da imenovanja javnih bilježnika obavi i bez nepotrebnoga formalnog provođenja 'javnih natječaja, navode tužitelji koji sumnjaju da se radi o ministrovu 'arbitrarnom favoriziranju izabrane kandidatkinje'.